Šira javnost zgrožena je nastavkom radova na betonizaciji “korita” rijeke Plive u Jajcu, koji su započeli kao dio projekta sanacije. Iako većina građana Jajca ne protivi se samoj ideji gradnje, kritike su usmjerene prema načinu provođenja radova, posebno nakon betoniranja dijela korita u Pijavicama i jedinstvenog vodopada u svijetu.
Jajački aktivisti i Fondacija “Atelje za društvene promjene – ACT” prvi su reagovali ovu na situaciju, nazivajući radove na betonizaciji “zločinom nad prirodom”. Sanela Klarić, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH, predložila je inicijativu za hitnu inspekcijsku intervenciju radi prekida trenutnih radova na obalama rijeke Plive.
Trenutano se radovi na sanaciji korita ne izvode.
U javnom diskursu često smo mogli čuti da zabrinutost aktivista nije opravdana i da nema čvrstu naučnu podlogu. S tim u vezi, kontaktirali smo akademika prof. dr. Muriza Spahića s kojim smo razgovarali o uzrocima, ali i posljedicama sanacije korita rijeke Plive.
Na samom početku razgovora, doktor geografskih nauka Muriz Spahić spomenuo je emisiju emitiranu na Radio Jajcu u kojoj su gostovali općinski načelnik Edin Hozan i Marko Barić, rukovoditelj Agencije za vodno područje rijeke Save u Jajcu.
– U intervijua od 9. aprila 2024. godine na Radio Jajcu slušaocima saopšteno nekoliko vrlo pogrešnih informacija o sedri kao objektu zanimanja u okviru projekta “Sanacije korita rijeke Plive” od strane pozvanih gostiju sa načelnikom općine Jajce na čelu. Koristim priliku da iznesem samo neke izjave koje pripadaju elementima osnovnog neznanja. Zbog toga ne čudi izjava predstavnice Federalnog ministarstva za zaštitu okoliša i turizam koja je u 6. minuti emisije upoznala javnost da u Zakonu o okolišu iz 2013. godine nije definisao pojam sedre, što je sada obuhvaćeno u pripremnom tekstu novog Zakona. U 23. minutu emisije učesnik jedan od učesnika u emisiji je izjavio da je sedra kao spužva propušta vodu, a u 26. minutu izjavljuje “sedra je alga koja dolazi iz pritoke Janj, hrani se kacijumom i tako okoštava”. U 28. minutu govori da su stručnjaci rekli da su optimalni uvjeti za obnavljanje sedre 3 m3/s pa se toliko pušta kroz korito. Sa ovim stavovima se složio i drugi učesnik u emisiji, kada je dodao da ni jedno Udruženje nije tražilo prijem kod njega da se o ovoj temi razgovara. O emisiji ima još toga o čemu bi se moglo govoriti, ali smatram da je za uvod ovo dosta, kazao je akademik porf. dr. Muriz Spahić. istaknuti stručnjak, hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA-e.
Prema informacijama Federalnog ministarstva turizma i okoliša, dosadašnjim zakonima iz 2013. godine u Zakonu o okolišu sedra i njena zaštita nisu bili jasno definisani. Postoji mnogo pogrešnih informacija o nastanku sedre, pa smo zamolili poštovanog akademika prof. dr. Spahića da nam stručno objasni proces formiranja sedre.
– Sedra (bigar, travertin u pećinama siga) su imena za lahku poroznu karbonatnu stijenu koja nastaje kao rezultat taloženja kalcijum karbonata (CaCO3) koji se izlučuje iz otopine u vodi kalcijum hidrokarbonata ili bikarbonata [Ca(HCO3)2] kada se iz nje osobodi ugljen dioksid. Otopina kalcijum hidrokarbonata nastaje kršim procesom kada voda otapa karbonatne stijene i otopinu prenosi rijekama. Ako se iz ove otopine izluči ugljen dioksid nastat će tvrda skrama kalcijum karbonata u vodi koja se hvata za biljke ili vučeni riječni nanos. To je sedra, bigar ili travertin, potpuno slična sigi koja se izlučuje iz vodene otopine u pećinama. Sedra je žuto-smeđa i šupljikava stijena nastala iz vode najčešće na dva načina. Izlučivanje sedre iz vode nastaje sedrotvorcima u koje spadaju alge, koje konzumirajući ugljični dioksid iz vode pospješuju stvaranju tvrde skrame koja se hvata na njih. Ovim procesom izlučeni kalcijum karbonat (sedra) balzamuje alge koje ostaju bez životne funkcije. Na taj način sedra narasta i u riječnim koritima stvara barijere preko kojih se riječna voda preliva, a iza sedronosne ustave nastaje jezerska akumulacija protočnog tipa. Sedra može nastati na nesaglasnim riječnim profilima (prijelomima) na kojima se obrazuju brzaci koji uvjetuju povećanu turbulenciju riječne vode. Turbulencijom se pospješuje areacija kojom se, pored ostalog, oslobađa ugljen dioksid iz riječne vode. Na ovaj način iz vode izlučuje se sedra koja se hvata na oblutke vučenih riječnih nanosa. Obrazovana sedra međusobno spaja oblutke u brečastu ili konglomeratičnu strukturu, koja narastanjem se pretvara u ustavu ili branu. Ovakvo narastanje barijera u riječnom koritu pripada grupi oolitične sedre, a formirana jezera iza brana nazivaju se sedronosna, travertinska ili bigrena jezera. Preko sedronosnih barijera riječna voda se preliva i gradi sedrene vodopade i prelive. Najviše ovakvih jezera i vodopada imaju sedronosne rijeke kao što su: Una, Pliva i njena pritoka Janj, Trebižat i još neke druge, od kojih treba posebno pomenti vodotok Krupić koji je u naselju Duge općina Prozor – Rama izgradio dva veličanstvena vodopada jedan 16, a drugi, nešto nizvodnije, visok 22 m. O ogromnim naslagama sedre iz ovako malog vodotoka u naselju Duge pisao je autor ovoga teksta pod naslovom “Sedra u Dugama” objavljen u naučnom časopisu Acta geographica Bosniae et Herzegovinae” broj 17. u izdavaštvu Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini u elektronskoj formi na adresi geoubih.ba, objasnio je Spahić.
Sedra u riječnim koritima narasta ili obara se u zavisnosti od promjena u prirodnim uvjetima koji utječu na režim proticaja i vodostaja rijeke. Sedra Plive potiče iz pred pleistocenog vremena, kada su prirodni uvjeti bili stabilni i nepromijenjeni ljudskim utjecajem. Stoga, tvrdnja da se plivska sedra može održati i stvarati samo pri puštanju 3m3/s vode iz Malog jezera nije nužno točna, jer se sedra formirala i prije ljudske intervencije i promjena u režimu proticaja.
– Geneza sedre odvija se u tekućicama u kojima ima dovoljna količina otopine kalcijum hidrokarbonata iz koje se izlučivanjem ugljen dioksida sedrotvorcima, u fiziološkom procesu ili turbulencijom vode o vučene nanose u rijekama, moraju biti ispunjeni određeni prirodni uvjeti od kojih su nabitniji:
• površinsko ili podzemno oticanje padavinskih voda preko i kroz pukotine karbonatnih naslaga;
• prisutnost dolomitičnih stijena, pored krečnjačkih, u karbonatnim naslagama sliva;
• rastvoreni kalcijum hidrokarbonat Ca(HCO3)2 u riječnoj vodi;
• izlučivanje sedre iz otopine kalcijum hidrokarbonata koje nastaje u svim uvjetima kada se iz nje oslobađa ugljen dioksid CO2 i nastaje skrama kalcijum karbonata, koja se hvata za inkrustacije iz fitobentosa, posebno cijanofita i vučene riječne nanose;
• izlučivanje CO2 iz otopine kacijum hidrokarbonata turbulencijom vode na mjestima poprečnih prijeloma u koritu ili na kontaktu hidroloških kolektora i izolatora;
• narastanje sedrenih sedimenata odvija se samo u čistoj i prozračnoj vodi;
• pH vrijednost vode je najčešće neutralna;
• prozračnost riječne vode bez suspendovanih nanosa;
• stabilan prirodni režim vodostaja i proticaja vode kroz riječno korito i bez značajnijih oscilacija;
• sliv mora biti prirodan bez antropogenih uticaja i
• temperatura vode u našim uvjetima 9,20C.
Uloga ostalih faktora je promjenljivog značaja. Na nekim lokalitetima i rijekama oni imaju dominantnu, a na drugim zanemarujuću ili pak promjenljivu ulogu. Za ilustraciju nastanka sedre može poslužiti temperatura riječne vode. Istražujući sedru u Uni i Uncu Matoničkin I. i Pavletić Z. (1962) ističu da u gornjem toku Unca, iako je sedrenosan nema mogućnosti za njeno sedimentiranje iz razloga što su prosječne ljetne temperature vode 10,0 C. Neki drugi istraživači, posebno Balif, P. (1899) navode podatak da se sedra u Uni može formirati ako su srednje temperature vode ispod 14,0 C. Iznesene tvrdnje su diskutabilne jer prosječna godišnja temperatura vode Une za niz od 10 godina u Matrin Brodu iznosi 9,10 C, a prosječna ljetna za isti period je 10,60 C.
O ulozi inkrustacija postoje oprečna mišljenja, a najprihvatljivija su ona koja je koncizno iznio Kanaeta T. (1968) u radu „Sedra u našim rijekama“ u Naučnom časopisu Geografski pregled u izdavaštvu Geografskog društva Bosne i Hercegovine, u kojem razmatra uloga biljaka u stvaranju sedre tretira je kao aktivni i pasivni faktor. U inkrustacije koje imaju aktivnu ulogu u stvaranju sedre ubrajaju se Oocardium stratum, dok druge imaju pretežno pasivnu ulogu. Bez obzira je li riječ o aktivnoj ili pasivnoj ulozi, biljke imaju primarnu formativnu ulogu u stvaranju sedre.
U naprijed navedenim prirodnim uvjetima sedra u riječnim koritima narasta. U slučaju da se mijenjaju prirodni uvjeti, koji utiču na promjenu režima proticaja i vodostaja tada sedra „ne raste“ ona obara.
Sedra Plive je iz pred pleistocenog vremena kada je prirodna sredina se razvijala pod strogo utvrđenim prirodnim zakonima i zakonomjernosti i još uvijek bez prisustva čovjeka koji nije ni postojao na Zemlji. Prema tome, ne stoji tvrdnja da se plivska sedra,“po mišljenju eksperata“ može održati i stvarati samo pri puštanju iz Malog jezera 3m3/s vode, naveo je akademik Spahić.
Antropogeni faktori i ljudska aktivnost značajno utječu na prirodne procese i pojavu sedre u slivu rijeke Plive. Tokom perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-95.), preusmjeravanje voda Plive za potrebe hidroelektrane HE Jajce poremetilo je hidrološku funkciju korita i vodopada, uzrokujući eroziju sedre i ugrožavajući vodopade i slapove. Osim toga, antropogenizacija sliva, geološki istražni radovi, infrastrukturna izgradnja i neplanska stanogradnja dalje prijete očuvanju sedre i ekosustava rijeke Plive.
– Onoga momenta kada se antropogeni faktor počeo miješati u samorazvoj prirodnih procesa i pojava, kojima su poremećeni osnovni prirodni uvjeti u slivu, a koji dozvoljavaju narastanje sedre po navedenim prirodnim uvjetima nastao je period njenog obaranja. Posebno se ovo odnosi na period agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-95.) kada su vode Plive preusmjerene na HE Jajce radi veće proizvodnje električne energije korito i vodopad je, prema izvještajima ljubitelja prirode koji su i do mene stigli, ostalo bez hidrološke funkcije. Tada sam bio zamoljen da dam svoje mišljenje što sam pismeno i učinio. Tada sam ustvrdio da će voda kada se vrati u svoje korito osušenu sedru erodirati, najprije potkopavajući je, a potom je u vrijeme visokih vodostaja kotljanjem transportovati duž riječnog korita. Isto sam napomenuo da će biti ugrožen i vodopad. Pretpostavke su se i obistinile. Ovim procesima postali su ugroženi vodopadi i slapovi koji odlikuju sedronosene rijeke. To je nenadoknadiva šteta. Nikavi vještački zahvati to ne mogu nadomjestiti.
Antropogenizacija sliva i riječne doline nam ukazuje da će se i dalje nastaviti proces uništavanja sedre. Ovo tim prije što su se dozvolili geološki istražni radovi u njenom uzvodnom neposrednom slivu oko naselja Jezero, kada će teški metali dospjeti u rijeku Plivu i uništiti sav bio i fito bentos pa time i nektonske organizme, a voda neće biti upotrebljiva za piće. O tome se za sada šuti, kao da se to dešava u drugom riječnom slivu. Ne treba zanemariti ni druge vrste antropopresinga u slivu Plive, a posebno infrastrukturnu izgradnju, te neplansku i neuređenu stanogradnju kao i objektima fekalnih spremišta, naveo je akademik prof. dr. Spahić.
Idejni i glavni projekti za sanaciju korita rijeke Plive, izrađeni 1997. i 2000. godine, izazivaju zabrinutost zbog njihove zastarjelosti i nedostatka aktualne Studije uticaja na okoliš. Nedostatak javne rasprave s lokalnim stanovništvom dodatno pogoršava negativne konotacije vezane uz projekt sanacije.
– Ono što sam čuo da je Idejni projekat urađen 1997. godine, a glavni projekat 2000. godine, pri tome ne znam da li je uz isti urađena Studija uticaja na okoliš je neprilagođeno vremenu u kojem se preduzimaju navedene Sanacije i u najmanju ruku zabrinjavaju zbog starosti ovih dokumenata. Isto tako sam nezvanično čuo da nije bilo javne rasprave sa lokalnim stanovništvom, što još više podgrijava negeativne konotacije za projekat Sanacije korita Plive. Sve ovo ne treba da čudi jer da je bilo javnih debata sa lokalnom zajednicom ovih zahtjeva možda ne bi ni bilo. Smatram da sve dosadašnje radnje treba staviti u okvire Zakona. Projekat ne bi smio zamijeniti građevinski materijal kao što je beton nekadašnje korito i kaskada Plive koje je činila sedra. Korito se mora adaptirati prirodnim uvjetima njegove geneze. To je isto trebalo uraditi sa vodopadom Plive, a nije, istakao je Spahić.
Upitali smo akademika dr. sc. Muriza Špahića za njegove preporuke u vezi s trenutnim projektom “Sanacija korita Plive”.
– Predlažem da se zakaže i obavi, pod hitno, razgovor zainteresiranih nevladinih organizacija sa predstavnicima lokalne vlasti (načelnikom općine Jajce i njegovim saradnicima) radi razjašnjavanja problema vezanih za Sanaciju korita rijeke Plive u cilju adaptacije antropogenih zahvata prirodnim uvjetima. Ukoliko se prihavti prijedlog rado ću se odazvati pozivu, kazao je akademik prof. dr. Muriz Spahić za kraj našeg razgovora.