Predstavnici Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT 24. februara boravili su u posjeti Kaknju i Varešu, gdje britanska rudarska kompanija Adriatic Metals BH vrši intenzivne radove na pripremi za rudarenje metala poput cinka, barita i olova.
Saopštenje za javnost:
Dok obični građani izdržavaju kazne zatvora zbog sječe par metara kubnih drvne mase, Adriatic Metals prolazi nekažnjeno iako je izvršio nelegalnu sječu stotina kubika drvne mase.
Zanimljivo je da je na većem dijelu lokaliteta današnjeg eksploatacionog polja 80-ih godina prošlog vijeka koncesiono pravo imalo javno preduzeće u sastavu sarajevskog giganta Energoinvesta, ali nikada nije vršilo eksploataciju. Razlog: Vrijednost tresetnih šuma i mnoštvo izvora koji pripadaju slivu Trstionice s jedne strane i Bukovice s druge strane brda.
To preduzeće 2012. godine odlazi u stečaj, a samo godinu kasnije kupuje ga britanski Adriatic Metals i iste godine dobija rudarsku koncesiju Općinskog vijeća Vareš u trajanju od 25 godina (prvobitno Projekt M iz Kreševa pa Eastern Mining koji mijenja ime u Adriatic Metals).
Pripremne aktivnosti za eksploataciju Adriatic Metalsa prati niz kontroverzi. Posebno je problematična nelegalna sječa državne šume u odjeljenju 63 privredne jedinice “GTB”, zbog čega je Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona prema Kantonalnom tužilaštvu Zenica uputila dvije krivične prijave – počinjenje krivičnog djela pustošenje šuma iz člana 315. stava 1. Krivičnog zakona FBiH. U pripremi je i treća krivična prijava, dok se ukupno radi o nekoliko stotina kubnih metara nelegalno posječene drvne mase (nije bila doznačena).
Ovakva i slična postupanja spomenutog britanskog investitora aminuje Vlada FBiH na osnovu donesene neustavne odluke koja utvrđuje proces pretvorbe šumskog zemljišta i građevinsko. Pod krinkom ustupanja šume i šumskog zemljišta na “privremeno korištenje”, desetine hektara vrijednih visokih kakanjskih i vareških šuma nestaju pred rudarskim ambicijama Adriatic Metalsa. I to bez bilo kakvih sankcija.
Poseban problem predstavlja potencijalni uticaj ovih zahvata na Bukovicu, jedini izvor vode za Kakanj, koji koristi oko 37.000 građana i građanki općine Kakanj. Zbog odlaganja velikih količina jalovine, iz kakanjskog vodovoda ističu da postoji opasnost da će doći do gubitka značajnih količina vode za piće, zbog čega bi ovdašnje stanovništvo moglo doći u situaciju da kupuje flaširanu vodu.
Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ukazuje i na ugroženost prašume Trstionica, koja se nalazi u neposrednoj blizini rudarskih aktivnosti. Ona je mogla imati ulogu alternativnog izvora snabdijevanja vodom stanovništva. “Prašuma je na rubu budućih eksploatacionih polja i ona bi trebala da nestane u tim njihovim velikim planovima”, izjavio je Ballian za RSE.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT prati ovaj slučaj i u narednim danima i sedmicama poduzet ćemo nekoliko aktivnosti s ciljem dokazivanja uočenih neregularnosti u cijelom procesu.
(AbrašMEDIA)