Arnhem otplaćuje dugove stanovnika “najsiromašnijeg kvarta u zemlji”

Arnhem će otplatiti sve dugove oko 50 domaćinstava u Immerloou. CBS Holandije je taj okrug naveo kao najsiromašnije područje sa poštanskim brojem u Holandiji, prenosi NOS News.

To je eksperiment. Opština se nada da ako dugovi potpuno nestanu, drugi problemi kao što su nasilje u porodici, ovisnost, zanemarivanje i nezaposlenost mogu se brže i bolje rješavati.

Eksperiment ide dalje od kredita za sanaciju, koji sve više opština uvodi. U tom sistemu opština preuzima sva dugovanja, nakon čega dužnik ima samo opštinu kao povjerioca. U eksperimentu u Arnhemu, svi dugovi budu otkupljeni i dužnik ih se riješava u jednom potezu zauvijek.

Opština je do sada upoznata s dugovanjima do oko 18.000 eura. Porodice sa djecom imaju prednost u startu. Nakon što njihovi dugovi nestanu, ova domaćinstva dvije godine dobijaju intenzivne smjernice za rješavanje ostalih problema. Oni moraju sami da naprave plan za to.

17 milijardi eura

U obrazloženju eksperimenta općinsko vijeće ističe da se svake godine u Holandiji za rješavanje problematičnih dugova napravi oko 17 milijardi eura troškova. Ali ukupna vrijednost duga je mnogo manja: 3,5 milijarde eura.

U većini slučajeva nije moguće u potpunosti naplatiti iznos duga. “Dug ima razoran učinak na ljude i ometa rješavanje drugih problema ili ih dodatno potiče”, napisao je odbor gradskom vijeću. Ovo uglavnom dovodi do stresa među ljudima sa problematičnim dugovima.

“S druge strane, postoji industrija dugova i naplate koja zarađuje mnogo novca od dugova i dodatnih troškova naplate i kazni.” A profesionalna pomoć za vraćanje dugova dopire samo do malog dijela ljudi s problematičnim dugovima.

Uzroci toga su komplikovana pravila, malo povjerenja u vladu, osjećaj sramote, nepoznavanje jezika i niska pismenost. Ova slika se gotovo nije promijenila posljednjih godina, uprkos brojnim inicijativama različitih vladinih i humanitarnih organizacija za poboljšanje dostupnosti pomoći pri zaduživanju.

Radikalno rješenje

Stoga je vrijeme, kaže vijećnik Mark Lauriks (PvdA), za “radikalno rješenje”. Fond za otkup dugova rezultat je saradnje, između ostalih, opštine, raznih socijalnih organizacija, stambene zajednice i zdravstvenog osiguranja. Nadaju se da će se otklanjanjem dugova otvoriti vrata koja su trenutno zatvorena.

“Omladinski radnici, pružaoci usluga i treneri iz susjedstva čuju i vide da ljudi u susjedstvu imaju mnogo problema”, kaže vijećnik Lauriks. “Ponekad se čini da su otvoreni da pomognu, ali to su ti truli dugovi koji to sputavaju.”

Otkupni fond će sadržavati maksimalno 700.000 eura. Taj novac dolazi iz tri lokalna fonda, a realizuje ga opština. Neki podnosioci potraživanja dugova, kao što su energetske kompanije, doprinose tako što u potpunosti ili djelimično poništavaju dugove učesnika.

Arnhemski eksperiment najveći je i najdalekosežniji te vrste u Holandiji. Ranije su dugove ljudi sa psihijatrijskim poremećajima otkupljivali u Amstelveenu. U Amsterdamu je postojao mali projekat otkupa dugova do 5.000 eura, a sada se razmatra sličan projekat za ugrožene trudnice. U Zaanstadu i Rotterdamu također postoje planovi u manje-više odmakloj fazi za otkup problematičnih dugova.

‘Moralni hazard’

Eksperiment u Arnhemu trajat će dvije godine. Općinsko vijeće obećava da će istraživači to intenzivno pratiti.

Jedno od pitanja je šta eliminisanje dugova znači dugoročno za egzistenciju učesnika. “Mnogo ćemo naučiti iz ovoga. MMF je prošle godine utvrdio da ne postoji najbolja međunarodna praksa u oblasti pomoći pri zaduživanju”, kaže Anna Custers, predavačica Intervencije siromaštva na Univerzitetu primijenjenih nauka u Amsterdamu, koja nije uključena u projekat Arnhem.

“Rješavanje problematičnih dugova u domaćinstvima svuda se različito rješava. Nauka još ne zna šta najbolje funkcionira.” Ako bude uspješan, može li eksperiment u Arnhemu rezultirati nečim poput nacionalnog fonda za otkup problematičnih dugova? Kasters sumnja u to ne zato što se kreditori i dužnički posrednici plaše takozvanog moralnog hazarda: da uklanjanje dugova nagrađuje stvaranje novih dugova.

S druge strane, kaže Kasters, tu su velike brojke: 725.000 domaćinstava sa problematičnim dugovima, od kojih manje od 2,5 posto započne proces restrukturiranja ili posredovanja u dugovanju kroz program pomoći.

“Možda je moguće fleksibilnije rješavati dugove na nacionalnoj razini oko kojih ljudi mogu učiniti malo ili ništa. Na primjer, brže eliminisanje dugova za naknade.”

“Ako je prihod koji je prenizak u odnosu na troškove uzrok dugova, onda je pitanje koliko dugo možete ostati bez dugova”, kaže Nadja Jungmann, predavačica za dugove i naplatu na Univerzitetu primijenjenih nauka u Utrechtu.

“Socijalni minimum u Holandiji nije dovoljan. Svako ko mora da sastavlja kraj s krajem, rizikuje da povrati dug odmah nakon čistog lista.”

Izvor: NOS News

Prevod: AbrašMEDIA