BiH dramatično nazaduje u borbi protiv korupcije

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36, na skali od nule do 100, što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se CPI temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

Na rang listi Indeksa, koju je objavio Ured Transparency international Bosna i Hercegovina je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i, zajedno s Kosovom, zauzela 101. poziciju od 180 država, prenijela je Anadolija.

Od zemalja regije, najbolje je plasirana Hrvatska, koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju.

Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66, odnosno 91. mjesto, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regiji.

“Ovako velikom padu Bosne i Hercegovine, kako je navedeno u izvještaju, najviše su doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti finansiranja političkih partija i predizbornih kampanja, čime građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore, na šta je TI ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. Bosna i Hercegovina time spada u red država koje, zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije, nisu u stanju svojim građanima omogućiti osnovna ljudska prava”, naveli su iz Ureda Transparency internationala Bosna i Hercegovina.

Kako ističu, brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim spiskovima i rezultatima izbora, uz potpuno mobiliziranje državnih resursa u službu vladajućih partija, zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije.

“Kao posljedica neregularnih izbora, vlasti Bosne i Hercegovine imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromitiraju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše funkcije izvršne vlasti. Parlamenti, lišeni bilo kakve funkcije parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke glasnogovornike partijskih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, finansiranju političkih partija ili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću [VSTV], nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni”, navode iz Ureda Transparency internationala Bosna i Hercegovina.

Dodaju kako potpuna politička i kontrola organiziranog kriminala nad pravosuđem zahtijeva prioritetno djelovanje.

Inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera (vetting) svih nosilaca pravosudnih funkcija bila je ignorirana od bh. vlasti, ali i od Evropske unije.

To je ujedno i dio šireg problema izostanka provedbe EU strategije za Zapadni Balkan.

“Bosna i Hercegovina je u situaciji u kojoj je korupcija postala zvanična državna, entitetska i kantonalna politika, i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija. Ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, tender, propis, vidjet ćete da se radi o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih”, istakao je predsjedavajući Upravnog odbora Transparency internationala Bosna i Hercegovina Srđan Blagovčanin, komentirajući nalaze Indeksa percepcije korupcije.

Ured Transparency internationala Bosna i Hercegovina je, na osnovu detaljnih i sveobuhvatnih analiza, pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sistemski način adresirati uzroke korupcije, a odnose se na unapređenje izbornog procesa, reformiranje pravosuđa, s fokusom na vetting, detaljne sistemske preglede i reviziju javnog sektora i javnih preduzeća, koji treba rezultirati njihovom racionalizacijom i depolitizacijom.

(Agencije)