BiH na 4. mjestu top 10 najatraktivnijih planinskih destinacija u Evropi

Londonski Times je prošlog mjeseca sastavio listu deset najatraktivnijih destinacija za ljetovanje na planinama širom Evrope, a na toj listi se BiH nalazi na visokom 4. mjestu, prenosi portal Bussines Magazine.

– Nakon užasnih, turbulentnih vremena 1990-ih, Sarajevo je postalo gradski favorit. Ali tek nedavno su se planinari probudili u veličanstvenim stazama kako bi uživali u prirodi iza njih. Devetodnevna tura garantuje vam da ćete iskusiti neke od najizbirljivijih uspona, uz izazovan uspon na najvišu bosansku planinu , zaustavljanje u izolovanom kanjonu Rakitnice, pješačenje duž dionice čuvene Via Dinarice – omiljene za evropsku planinarsku zajednicu — kao i zaustavljanje u Sarajevu i Mostaru, uz Stari most. Dok je Bosna i Hercegovina glavna tačka, linearna ruta također uranja u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku (završava se u prekrasnom gradu Dubrovniku). Hodat ćete od šest do osam sati dnevno za ukupno 50 km – ali nemojte se plašiti, ima dosta bureka i ćevapa koji će vas dobro nahraniti na putu – stoji u opisu London Times-a.

Podsjetimo, planinske ljepotice sa svojim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad–jugoistok.

Čak 60 planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1.500, a vrhove više od 2.000 metara nadmorske visine ima 11 planina.

Naša zemlja je bogata planinama i kao takva privlači sve veći broj posjetitelja, pa priznanje London Times-a i nije neobično.

Mnogima je planinski odmor postao sve privlačnija opcija jer osim uživanja u prirodi i aktivnostima, planinski turizam često donosi i povoljnije cijene smještaja u poređenju s hotelskim opcijama uz more.

Maglić

Maglić, najviši vrh zemlje visok 2.386 metara, dio je Nacionalnog parka Sutjeska i predstavlja spektakularnu destinaciju za ljubitelje planinarenja. Ova planina dio je rute koju preporučuje Times, a koja prolazi bosanskim dijelom Via Dinarica.

Maglić je, inače, dinarska planina i nalazi se oko 20 kilometara jugozapadno od Foče, uz granicu BiH i Crne Gore. Omeđena je rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku, te planinom Bioč na jugoistoku. Prepoznatljiv je po zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stijenama i obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo s vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2.000 metara nadmorske visine na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama.

Prenj

Prenj neki zovu i hercegovački Himalaji. To je planinski masiv u Hercegovini s mnogim vrhovima, od kojih je najviši Zelena glava 2.115 metara. Smješten je u centralnom dijelu Dinarida, a okružuju ga jezera – Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka.

Prenj počinje pored Glavatičeva, na Neretvi, a proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Okružuju ga planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež s juga i Crvanj s jugoistoka. U podnožju Prenja smještena su tri grada – Konjic, Jablanica i Mostar, kao i brojna sela.

Vranica

Vranica je najviša i najpoznatija rudna planina u centralnoj BiH i najviša planina izvan područja Hercegovine. Ipak, pretežno se sastoji od blagog padinskog terena, što dozvoljava lagan pristup i ugodno planinarenje. Najkarakterističnija crta ove planine je Prokoško jezero, ledničko jezero zapanjujuće ljepote, puno pastrmke i rijetkog vodenog guštera tritona, jedinstvenog za ovo područje.

Treskavica

Treskavica je jedna od najljepših planina u BiH, a nalazi se blizu Sarajeva. Sa svojih 2.088 metara nadmorske visine najviša je sarajevska planina i samo 300 metara je niža od najvišeg vrha u državi Maglića. Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela, među kojim su i izvori pet velikih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice.

Tu su i jezera Veliko, Platno, Crno, Bijelo i Zmijsko jezero te Turov Stan, Kućare, Trokunsko, Gornja Bara i Simovića Bara. Prvih pet jezera su glacijalnog porijekla, nalaze se iznad 1.500 metara nadmorske visine i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini.

Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i zaista je impresivan. Kad je vidljivo i vrijeme sunčano, posjetioci tvrde da pogled s Treskavice seže sve do Crne Gore i Jadranskog mora.

Zelengora

Zelengora se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera (gorske oči), od kojih su najpoznatija Kotlaničko, Orlovačko, Štirinsko, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare…

Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2.014 metara nadmorske visine), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2.000 metara nadmorske visine. Iako na njoj štrče brojni impozantni vrhovi (Vilinjak, Bregoč, Stog, Orlovac, Planinica, Klek, Uglješin vrh…), Zelengora je pitoma i blaga planina. Sušta suprotnost Magliću i Volujaku, od kojih je dijeli duboki kanjon Sutjeske. Obiluje bogatstvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope. Zelengora, možda izgledom najnježnija i najpitomija planina, krije mnoge ljepote.

Cincar

Cincar, planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna, na granici općina Glamoč i Livno, visine 2.006 metara iznad mora. Osim vrha Cincara, planina uključuje i vrhove Malovan (1.826), Osječenica (1.798), Osin Glavica (1.720) i Voloder (1.640). Cincar ima posebno oštru planinsku klimu. Vjetar koji se zove bura ponekad se pretvara u oluju, što djelomično objašnjava nedostatak šume na jugozapadnim planinskim padinama. Snijeg pokriva tlo od sredine oktobra do sredine maja, što čini Cincar odredištem za skijaše.

Bjelašnica

Bjelašnica je uz Jahorinu, Vlašić, Kupres i Blidinje jedan od vodećih ski centara u BiH. Osim toga, Bjelašnica je najviši ski centar u našoj zemlji. Planina Bjelašnica se nalazi u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno, na udaljenosti od samo 25 kilometara od Sarajeva. Do nje je planina Igman, na kojima je održan veći dio takmičenja 14. zimskih olimpijskih igara u alpskim i nordijskim disciplinama kao i skokovima.

Na najvišem dijelu (2.067 metara nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini.

Posebnu atrakciju predstavljaju visoki snježni smetovi koji dosežu i do nekoliko metara. Zima je posebno interesantna upravo zbog pejzaža koji pruža planina prekrivena snježnim prekrivacem, nalik na bijelu pustinju oblivenu zrakama sunca, iznad koje se prostire ništa više nego nebeski krajolik.Hajdučka vrata,

Čvrsnica

“Hajdučka vrata” su prirodni fenomen na Čvrsnici, koji osim svojom ljepotom, zapanjuje i svojim položajem jer se nalazi na rubu kanjona dubokog čak 1.800 metara.

Legenda kaže da su se tu proglašavali hajduci, te da onaj ko prođe kroz “Hajdučka vrata” postaje otporan na metke.

Često se događa da se u roku od samo sat vremena smijene tri godišnja doba. Vjetar zna na brzinu donijeti oblake, maglu i kišu, a s time i hladnoću i nepovoljne uvijete za duži boravak na planini.

Jahorina

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do tri metra visokim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline, kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja.

Ovo su prijedlozi Tripadvisora za “planine za posjetiti u BiH”, navodi portal Bussines Magazine.