BiH najlošije rangirana u regiji u pogledu pribavljanja dozvola za gradnju

Kako je konsatovano tokom drugog dana 4. Energetskog samita u Neumu, neki od najvećih problema provođenja elektro-energetskih projekata u Bosni i Hercegovini jesu rokovi, kompleksne i preduge procedure prilikom ishodovanja dozvola za izgradnju i puštanje u rad ove vrste objekata, a osim toga, zaključeno je da probleme stvaraju i različite nadležnosti na različitim nivoima vlasti.

Stoga su učesnici ukazali na potrebu hitnog donošenja adekvatnih zakona potrebnih za što skorije rješenje ovih problema.

Energetski samit organiziraju USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) kroz projekte “Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH” i “Poticanje energetske efikasnosti u BiH”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energiju u FBiH i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

Rukovodilac razvoja za obnovljive izvore i energije u HZHB Miroslav Nikolić naglasio je da je jedan od glavnih problema kašnjenje.

“Postoje rokovi, ali rijetke su institucije koje se pridržavaju svih tih zakonom propisanih rokova. To je glavni uzrok svih kašnjenja. Imali smo razne samite, ali, nažalost, nikada nismo imali napretka”, kazao je Nikolić, ali za ovaj projekt USAID-a i GIZ-a mišljenja je da je izvanredan.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić pojasnio je da ovo ministarstvo transponira direktive EU gdje su obavezni implementirati Uredbu 347/2013, koja se odnosi na evropsku infrastrukturu i ishodovanje dozvola. To znači da je BiH obavezna u roku od tri i po godine izdati sve dozvole za velike infrastrukturne projekte, kao što su PECI/PMI projekti energetske zajednice.

“Prepoznali smo ovaj problem i zatražili tehničku asistenciju USAID-a kroz projekt koji je započeo prije tri godine, gdje smo na državnom i entitetskim nivoima identificirali sve propuste”, rekao je Softić u izjavi za medije, izrazivši nadu da će nakon samita, koji će dati jasnu poruku šta je potrebno uraditi, s državnog i entitetskih nivoa započeti implementacija preporuka.

Osvrnuo se i na pitanje gasa u Federaciji BiH kazavši da je kompleksno s obzirom na to da se radi “o čisto političkom pitanju”.

Podsjetio je da je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović dosada održao 11 sastanaka u vezi s usaglašavanjem zakona o električnoj energiji i plinu, a formirane su dvije radne grupe koje su radile na pitanjima električne energije i pitanja gasa.

“Na zahtjev Republike Srpske došli smo do toga da se ovo pitanje riješi kroz jedan zakon, što se već dvije godine pokušava usaglasiti. Sve do danas nismo dobili odgovor od entitetskih vlada u pogledu saglasnosti na ponuđena rješenja, koja su bila ranije usaglašena”, napomenuo je Softić.

Međutim, ističe, Ministarstvo je ovo pitanje prepoznalo kao krucijalni problem za energetski sektor u BiH te zatražilo i dobilo tehničku pomoć od USAID-a koji će se baviti samo pitanjem gasa, odnosno usklađivanjem regulatornog okvira s obavezama iz Ugovora o energetskoj zajednici.

S tim u vezi, izrazio je nadu da će ovaj zakon što prije biti usvojen kako bi bile otvorene mogućnosti za strane investicije u sektoru gasa, a napomenuo je da će stoga i sutra, zadnjeg dana samita, biti istaknuta jasna poruka za usvajanje spomenutog zakona.

Pomoćnik ministra za energetiku u Federalnom ministarstvu energije, industrije i rudarstva Tarik Begić ukazao je na to da u Federaciji i BiH poseban problem predstavlja podijeljenost na kantone te različita zakonska rješenja.

“Zbog toga je ranije stvorena posebna radna grupa koja je analizirala kako poboljšati način dobijanja dozvola za izgradnju”, podsjetio je.

Naglasio je da investitori prilikom pokušaja dobijanja dozvola imaju ogromne poteškoće. Stoga je, kaže, urađena sveobuhvatna analiza zakonodavno-pravnog okvira neophodnog za provedbu elektro-energetskih projekata.

“Investitori će na neki način biti u mogućnosti, ukoliko budu realizirane sve preporuke, da koriste vodič za investitore koji bi im maksimalno pomogao”, pojasnio je, dodavši da kroz “one-stop shopove” žele pružiti informacije investitorima, bez obzira na kojem nivou se projekt realizira.

Osim toga, napomenuo je da se čak se razmišlja o tome da se na takvim mjestima omogući započinjanje procedura izdavanja dozvola.

Ukazao je na činjenicu da je u FBiH jedan od značajnijih problema nepostojanje prostornog plana i posebnih prostornih planova za određena područja.

“Investitor može doći u poziciju da traži urbanističku saglasnost, a da sutra ne može graditi taj projekt, jer nisu stvorene pretpostavke za takvo nešto. Potrebno je pripremiti i izraditi odgovarajuća strateška dokumenta, dokumenta o procjeni energetskih potencijala, precizno definiranih lokacija i tipova potencijala”, kazao je Begić.

Njegov zaključak je da kroz prostorna planska dokumenta treba obuhvatiti predmetne potencijale s definiranim urbanističko-tehničkih uslovima, što je uslov za konkretne korake.

Na samitu u Neumu oko 400 učesnika, stručnjaka, zakonodavaca i potencijalnih investitora razgovaraju o reformi energetskog sektora s posebnim naglaskom na potpuno otvaranje i okrupnjavanje tržišta električne energije.

Takođe, teme razgovora su i pravci reforme plinskog sektora, energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije te uloga regulatora energetskog sektora.

Kako je danas istaknuto, po informacijama iz analize “Doing Business”, BiH je najlošije rangirana zemlja u regiji kada je riječ o lakoći pribavljanja dozvola za građenje te se nalazi na 166. poziciji, u odnosu na 190 analiziranih zemalja svijeta, posebno kada je riječ o energetskim objektima. Osim toga, poražavajuća je činjenica da BiH toliko zaostaje, dok je prva u regiji Srbija koja zauzima 10. mjesto u svijetu.

(FENA)