Sinoć je u Ćorovića kući održana promocija časopisa za književnost i kulturu “Život”. Časopis je u ediciji Društva pisaca BiH još od njenog osnivanja 1952. godine u Sarajevu, a novo svjetlo dana ugledao je 2007. godine. Novi broj časopisa odaje počast književnim imenima poput Larsa…
Više... Održana promocija novog broja časopisa za književnost i kulturu „Život“ u MostaruCategory: Književnost
Nagrada Mak Dizdar Amili Kahrović-Posavljak
Nagradu Mak Dizdar, koju tradicionalno dodjeljuje manifestacija Slovo Gorčina mladom pjesniku za prvi neobjavljeni rukopis poezije, ove će godine biti dodijeljena Amili Kahrović-Posavljak za rukopis pod nazivom „Koščice“, priopćili su organizatori. Žiri u sastavu: prof. dr Alija Pirić, te književnici Mile Stojić i Miro Petrović…
Više... Nagrada Mak Dizdar Amili Kahrović-PosavljakPjesničko veče finalista Šantićevog festivala djece pjesnika
Redatelj Veljko Bulajić dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo
Hrvatski redatelj Veljko Bulajić dobitnik je prestižne crnogorske Trinaestojulske nagrade za 2016. za životno djelo, odlučio je u četvrtak na Cetinju specijalni žiri koji je predvodio redatelj Gojko Kastratović. Nagrada je ustanovljena povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore. Trinaestojulska nagrada za životno djelo se…
Više... Redatelj Veljko Bulajić dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djeloVeselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvu
Iz predgovora Milovana Đilasa: Raspravu o Mladoj Bosni Masleša je napisao 1940. godine, dok se skrivao od progona policije, poslije uvođenja koncentracionih logora u decembru 1939. godine. Ovo pitanje je Masleša studirao godinama, što se vidi iz mnogih njegovih članaka, objavljenih u štampi, a i…
Više... Veselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvuSvetozar Vukmanović – Tempo: Sukob sa Staljinom
Napad je počeo pismom koje je Staljin uputio našem rukovodstvu. Za pismo sam saznao dva dana uoči sastanka Centralnog komiteta sazvanog da bi se dao odgovor. Izbor i priprema: AbrašMEDIA Bila je subota. Kao i obično, došao sam u kancelariju rano ujutro. Nešto kasnije pozvao me…
Više... Svetozar Vukmanović – Tempo: Sukob sa StaljinomBh. književnice Kalamujić i Stupar-Trifunović predstavile djela beogradskoj publici
Lejla Kalamujić i Tanja Stupar-Trifunović, dvije nagrađivane književnice mlađe generacije iz Bosne i Hercegovine, predstavile su se danas svojim spisateljskim radom beogradskoj publici u okviru književnog popodneva u Narodnoj knjižnici Srbije. Ovaj književni događaj s autoricama “Zovite me Esteban” (Kalamujić) i “Satovi u majčinoj sobi”…
Više... Bh. književnice Kalamujić i Stupar-Trifunović predstavile djela beogradskoj publiciKomemoracija književniku Zilhadu Ključaninu: Njegova poezija bila je jezikotvorna
Komemoracija istaknutom bosanskohercegovačkom književniku Zilhadu Ključaninu, koji je preminuo 6. juna, održana je danas u Domu pisaca u Sarajevu. Književnik Mile Stojić, govoreći na komemorativnom skupu uime Društva pisaca Bosne i Hercegovine, naveo je da je Ključanin preminuo u 56. godini u naponu stvaralačke snage.…
Više... Komemoracija književniku Zilhadu Ključaninu: Njegova poezija bila je jezikotvornaKosta Abrašević, pjesnik bunta
Pjesnik Kosta Abrašević rođen je u Ohridu 29. maja 1879, a umro je od tuberkuloze 20. januara 1898. godine u Šapcu. Nakon tri završena razreda grčke škole u Ohridu, školovanje nastavlja u gimnaziji u Šapcu, gdje počinje da koristi očev nadimak “Abraš” kao prezime. Rano…
Više... Kosta Abrašević, pjesnik buntaSjećanje Milana Apiha – kako je nastala pjesma „Bilećanka“
„Sred pušaka, bajoneta, dan i noć, kod objeda i šetnji, spavajući, straže oko nas“ – te riječi nije trebalo izmišljati. Same su mi se nametnule i splele se u rime, uskladile se sa ritmom naših imučenih koraka, po tvrdom hercegovačkom kršu i našle svoju melodiju.…
Više... Sjećanje Milana Apiha – kako je nastala pjesma „Bilećanka“Desanka Maksimović: Etika i filozofija poezije kao „reakcija na život“
Desanka Maksimović je bila pjesnikinja, romansijerka, spiateljica za djecu, a bavila se i prevođenjem, mahom poezije, sa ruskog, slovenačkog, bugarskog i francuskog jezika. Njena poezija, pripovijetke, romani, knjige za djecu, prevođeni su na mnoge jezike, a pojedine njene pjesme nalaze se u antologijama poezije raznih…
Više... Desanka Maksimović: Etika i filozofija poezije kao „reakcija na život“Djelo Meše Selimovića – moderna psihološka proza, sa dubokim filozofskim reminiscencijama
Mehmed Meša Selimović (rođen – 26. aprila 1910. u Tuzli, umro 11. jula 1982. u Beogradu) na južnoslavenskim prostorima predstavlja jednog od najvećih književnika, čiji je književni angažman obilježio drugu polovinu 20. stoljeća. Selimović je obogatio književnost romanima izuzetne vrijednsti, u smislu da je svojim…
Više... Djelo Meše Selimovića – moderna psihološka proza, sa dubokim filozofskim reminiscencijama