Iz predgovora Milovana Đilasa: Raspravu o Mladoj Bosni Masleša je napisao 1940. godine, dok se skrivao od progona policije, poslije uvođenja koncentracionih logora u decembru 1939. godine. Ovo pitanje je Masleša studirao godinama, što se vidi iz mnogih njegovih članaka, objavljenih u štampi, a i…
Više... Veselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvu
Napad je počeo pismom koje je Staljin uputio našem rukovodstvu. Za pismo sam saznao dva dana uoči sastanka Centralnog komiteta sazvanog da bi se dao odgovor. Izbor i priprema: AbrašMEDIA Bila je subota. Kao i obično, došao sam u kancelariju rano ujutro. Nešto kasnije pozvao me…
Više... Svetozar Vukmanović – Tempo: Sukob sa Staljinom
Lejla Kalamujić i Tanja Stupar-Trifunović, dvije nagrađivane književnice mlađe generacije iz Bosne i Hercegovine, predstavile su se danas svojim spisateljskim radom beogradskoj publici u okviru književnog popodneva u Narodnoj knjižnici Srbije. Ovaj književni događaj s autoricama “Zovite me Esteban” (Kalamujić) i “Satovi u majčinoj sobi”…
Više... Bh. književnice Kalamujić i Stupar-Trifunović predstavile djela beogradskoj publici
Komemoracija istaknutom bosanskohercegovačkom književniku Zilhadu Ključaninu, koji je preminuo 6. juna, održana je danas u Domu pisaca u Sarajevu. Književnik Mile Stojić, govoreći na komemorativnom skupu uime Društva pisaca Bosne i Hercegovine, naveo je da je Ključanin preminuo u 56. godini u naponu stvaralačke snage.…
Više... Komemoracija književniku Zilhadu Ključaninu: Njegova poezija bila je jezikotvorna
Pjesnik Kosta Abrašević rođen je u Ohridu 29. maja 1879, a umro je od tuberkuloze 20. januara 1898. godine u Šapcu. Nakon tri završena razreda grčke škole u Ohridu, školovanje nastavlja u gimnaziji u Šapcu, gdje počinje da koristi očev nadimak “Abraš” kao prezime. Rano…
Više... Kosta Abrašević, pjesnik bunta
„Sred pušaka, bajoneta, dan i noć, kod objeda i šetnji, spavajući, straže oko nas“ – te riječi nije trebalo izmišljati. Same su mi se nametnule i splele se u rime, uskladile se sa ritmom naših imučenih koraka, po tvrdom hercegovačkom kršu i našle svoju melodiju.…
Više... Sjećanje Milana Apiha – kako je nastala pjesma „Bilećanka“
Desanka Maksimović je bila pjesnikinja, romansijerka, spiateljica za djecu, a bavila se i prevođenjem, mahom poezije, sa ruskog, slovenačkog, bugarskog i francuskog jezika. Njena poezija, pripovijetke, romani, knjige za djecu, prevođeni su na mnoge jezike, a pojedine njene pjesme nalaze se u antologijama poezije raznih…
Više... Desanka Maksimović: Etika i filozofija poezije kao „reakcija na život“
Mehmed Meša Selimović (rođen – 26. aprila 1910. u Tuzli, umro 11. jula 1982. u Beogradu) na južnoslavenskim prostorima predstavlja jednog od najvećih književnika, čiji je književni angažman obilježio drugu polovinu 20. stoljeća. Selimović je obogatio književnost romanima izuzetne vrijednsti, u smislu da je svojim…
Više... Djelo Meše Selimovića – moderna psihološka proza, sa dubokim filozofskim reminiscencijama
George Bernard Shaw rodio se u Dublinu, 26. 7. 1856. godine. Njegova porodica je pripadala nižem irskom protestantskom plemstvu. Sa zvaničnim obrazovanjem, Bernard je završio u svojoj 15. godini. Kada njegova majka napušta njegovog oca, koji je bio alkoholičar, zajedno sa njom Bernard se, 1872.…
Više... George Bernard Shaw: “Šta će reći istorija? Istorija će, gospodine, lagati kao i obično.”
Enes Čengić bio je jugoslovenski i bosanskohercegovački novinar. Čengić je Krležu upoznao 1956. godine, ali njegovi intenzivni kontakti sa Krležom su trajali od 1971. godine pa sve do Krležine smrti 1981. godine. Poznat je kao biograf Miroslava Krleže. Čengić je ostvario, kako poslovnu, tako i…
Više... Enes Čengić: Laku noć, dragi Krleža!
Posle zauzimanja Plane, Zadarska ustanička četa je istog dana vraćena u rejon Dabarskog polja, da se pridruži snagama koje su zatvarale pravce prema Stocu i Nevesinju. Iste večeri je i Davidovićeva četa upućena da pojača ustaničke snage koje su zatvarale pravce od Gacka i Fazlagića…
Više... Branko Popadić: Stradanja bilećkih muslimana u Drugom svjetskom ratu
Pjesnik, dramatičar, pisac filmskih scenarija, slikar, reditelj i glumac Vladimir Vladimirovič Majakovski rodio se 19. jula 1893. u Gruziji, u selu Bagdadi, nedaleko od Kutaisija, u obitelji šumara. On je jedan od začetnika ruskog futurizma. Veoma rano postao je pristalica marksističkog učenja, hapšen tri puta…
Više... Vladimir Majakovski, kritičar malograđanštine i sovjetske birokratije