Godine 1961, Meša Selimović izdaje svoj prvi roman Tišine, za koji je književna kritika istakla da predstavlja zaokret u bosanskohercegovačkoj prozi prema modernijem izrazu i naglašenijem psihološkom nijansiranju likova. Miroslav Egerić je za roman Tišine istakao „da je kritika još tada dublje zaronila u osobenosti…
Više... Meša Selimović – Tišine
Štab Dapčevićevog korpusa se već iselio iz vile nemačkog ekonomskog guvernera za Srbiju Neuhauzena, u Rumunskoj 15, da bi se uselio Tito. Tako sam i ja zanoćio u privremenom sedištu tog štaba, u Andre Nikolića, gde je potom stanovao dr Ribar. Odmah, nenadano, počeli su…
Više... Milovan Đilas o nasilju sovjetskih vojnika u Jugoslaviji
Glas o ustanku sve se više širio po kraju pod Grmečom. Već je svaki seljak znao da Komunistička partija priprema ustanak, i da nam je glavni oslonac Sovjetski Savez. Negdje su pripreme za ustanak tek počinjale, drugdje već bile završene. Najprije smo začuli pucnjavu iz…
Više... Branko Ćopić: Krajina se diže na ustanak
Louise Michel, koja se za vrijeme Pariske komune iz 1871. proslavila kao “Crvena djevica”, slovi za junakinju francuske ljevice. Tokom Francusko-pruskog rata iz 1870. i pruske opsade Pariza, ona je bila vodeća članica revolucionarnih grupa koje su kontrolisale Monmartr, četvrt koju je vijekovima naseljavala nezadovoljna…
Više... Louise Michel: Prenijeti autoritet na samo jednu osobu predstavlja zločin
Kad smo išli na odsustvo, već sam bio proveo na liniji sto i petnaest dana, i tada mi se činilo da je to razdoblje bilo jedno od najjalovijih u cijelome mom životu. Pridružio sam se miliciji da bih se borio protiv fašizma, a do tada…
Više... George Orwell: Većini ljudi socijalizam znači besklasno društvo, ili ne znači uopće ništa
Meša Selimović je u više navrata opisivao žene, kako sam kaže u Sjećanjima, one su takve zapamćene još iz sjećanja djetinjstva i mladosti, to su mahalske žene koje je poznavao iz rodnog grada Tuzle. Lik majke pojavljuje se u mnogo navrata. Ona je tiha, povučena,…
Više... Svijet kao neprijateljski dom: Ženska strana rata u ranoj Selimovićevoj prozi
Ležao sam na patosu u prostranoj sobi tobutske škole. Nisam mogao da zaspim, iako sam bio veoma umoran od današnjeg marša. Razmišljao sam kako su prije devet mjeseci sa ovog mjesta krenuli četnici Steve Damjanovića i Radivoja Kerovića da napadnu štab Majevičkog partizanskog odreda koji…
Više... Rodoljub Čolaković: O Fadilu Jahiću Špancu
Za napada na Bihać, Skender Kulenović i ja, pred sam kraj bitke sjurimo se u grad i u glavnoj ulici naletimo na kolonu zarobljenih domobrana. Pored njih, sa strane, išao je domobranski oficir bez oružja, ali propisno uniformisan. Spazivši ga, krenemo na njega s uperenim…
Više... Branko Ćopić: Čuvaj se pjesnika
Ovo je pismo koje je Branko Ćopić uputio svom kolegi Ziji Dizdareviću ubijenom u jasenovačkom logoru 1942. godine. Naime, ovo pismo se, kao uvodni tekst, nalazi u Ćopićevoj knjizi pripovjedaka „Bašta sljezove boje“. Pismo Ziji “Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu,…
Više... Branko Ćopić: Pismo Ziji Dizdareviću
Htio bih navesti ovdje neka općenita zapažanja o skitnicima. Kad čovjek o tome razmisli, skitnice su neobična pojava i vrijedi ih razmotriti. Čudno je da čitavo jedno pleme, što broji na desetke tisuća ljudi, baza gore-dolje po Engleskoj poput lutajućih Židova. Ali premda tu činjenicu…
Više... George Orwell: Predrasude o skitnicama
Koča Popović je rođen 1908. godine u Beogradu. Poslije završetka služenja vojske odlazi u Švajcarsku, pa zatim u Francusku gdje studira filozofiju, a apsolvira u Parizu 1932. godine. Tu se priključuje nadrealističkim krugovima. Od tada do rata 1941. godine bavio se publicistikom i književnošću. Od…
Više... Koča Popović: “Ja sam protiv svakog nacionalizma, jer je nacionalizam najniži oblik društvene svesti”
Da je umjetničko stvaranje samo jedan (često neznatan) dio društvenog zbivanja, da je umjetnost uslovljena sredstvima produkcije, da je umjetnost samo posljedica mnogobrojnih, raznolikih, međusobno prožetih i uzajamno povezanih razloga, sve je to poznato i o tome nitko ne sumnja. Ne sumnja se, prema tome,…
Više... Miroslav Krleža: „O tendenciji u umjetnosti“