Ležao sam na patosu u prostranoj sobi tobutske škole. Nisam mogao da zaspim, iako sam bio veoma umoran od današnjeg marša. Razmišljao sam kako su prije devet mjeseci sa ovog mjesta krenuli četnici Steve Damjanovića i Radivoja Kerovića da napadnu štab Majevičkog partizanskog odreda koji…
Više... Rodoljub Čolaković: O Fadilu Jahiću Špancu
Za napada na Bihać, Skender Kulenović i ja, pred sam kraj bitke sjurimo se u grad i u glavnoj ulici naletimo na kolonu zarobljenih domobrana. Pored njih, sa strane, išao je domobranski oficir bez oružja, ali propisno uniformisan. Spazivši ga, krenemo na njega s uperenim…
Više... Branko Ćopić: Čuvaj se pjesnika
Ovo je pismo koje je Branko Ćopić uputio svom kolegi Ziji Dizdareviću ubijenom u jasenovačkom logoru 1942. godine. Naime, ovo pismo se, kao uvodni tekst, nalazi u Ćopićevoj knjizi pripovjedaka „Bašta sljezove boje“. Pismo Ziji “Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu,…
Više... Branko Ćopić: Pismo Ziji Dizdareviću
Htio bih navesti ovdje neka općenita zapažanja o skitnicima. Kad čovjek o tome razmisli, skitnice su neobična pojava i vrijedi ih razmotriti. Čudno je da čitavo jedno pleme, što broji na desetke tisuća ljudi, baza gore-dolje po Engleskoj poput lutajućih Židova. Ali premda tu činjenicu…
Više... George Orwell: Predrasude o skitnicama
Koča Popović je rođen 1908. godine u Beogradu. Poslije završetka služenja vojske odlazi u Švajcarsku, pa zatim u Francusku gdje studira filozofiju, a apsolvira u Parizu 1932. godine. Tu se priključuje nadrealističkim krugovima. Od tada do rata 1941. godine bavio se publicistikom i književnošću. Od…
Više... Koča Popović: “Ja sam protiv svakog nacionalizma, jer je nacionalizam najniži oblik društvene svesti”
Da je umjetničko stvaranje samo jedan (često neznatan) dio društvenog zbivanja, da je umjetnost uslovljena sredstvima produkcije, da je umjetnost samo posljedica mnogobrojnih, raznolikih, međusobno prožetih i uzajamno povezanih razloga, sve je to poznato i o tome nitko ne sumnja. Ne sumnja se, prema tome,…
Više... Miroslav Krleža: „O tendenciji u umjetnosti“
Ona je mlada mostarska glumica, koja je već dvije godine članica Mostarskog teatra mladih (MTM-a). Fatima Mima Kazazić iza sebe ima nekoliko javnih nasupa, između ostalih glumila je u Shakespeareovoj predstavi „Kako vam drago“, koju je režirao prof. Andrew Garrod, predstavi „Ne vjeruj nikome“, u…
Više... Fatima Kazazić: „Ja sam na daskama u potpunosti svoja“
Osmatrač me je probudio u samo svanuće. Obukao sam se i odmah obučen legao da odspavam još koji sat. Iza sna me je trgao glas našeg osmatrača: “Avion!” Skočio sam s postelje i pošao u našu trpezariju misleći da ću imati vremena da popijem kafu.…
Više... Desant na Drvar: Operacija „Konjićev skok“, II dio
Nakon niza brižljivo planiranih ofanziva, koje su završile totalnim neuspjehom, njemačka Vrhovna komanda je sa sve većom zabrinutošću pratila razvoj ustanka u Jugoslaviji. Situacija na istočnom frontu bila je teška, isto tako u Italiji, a očekivalo se i otvaranje drugog fronta u Francuskoj. Njemačka komanda…
Više... Desant na Drvar: Operacija „Konjićev skok“, I dio
Popodne smo primili i depšu, poslednju, od Vrhovnog štaba, koja – po sećanju Radovana Vukanovića – treba da je glasila: “Kod nas situacija teška. Skrenite ka izvornom delu Neretve. Mi ćemo vam od Kalinovika poslati izviđačke delove. U slučaju da dođete u tešku situaciju, probijaćete…
Više... Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci
Milovan Đilas (4. 6. 1911. – 20. 4. 1995.) bio je jugoslovenski književnik, revolucionar, političar, politički zatvorenik i jedan od najpoznatijih istočnoevropkih disidenata, čija su djela redovno prevođena i izdavana u zapadnoj štampi. Od 1937. do 1954. godine, kao član Centralnog komiteta i Politbiroa KPJ,…
Više... Milovan Đilas: Pismo Titu
Ljepota jezika u poeziji Vesne Parun, u kojoj lirski, umjetnički izraz pun metafora i personifikacija, čini jedan pjesnički specifičan svijet, po kojemu ovu poetiku možemo svrstati u najveće domete „ženske poezije“ i „ženskog pisma“ na južnoslavenskom području. Piše: Aldina Lipovac, AbrašMEDIA Poetizacija u djelu Parunove…
Više... Vesna Parun: Neprijatelj-čovjek u pohodu na „zvučnu bajku cvijeća“