Koča Popović je rođen 1908. godine u Beogradu. Poslije završetka služenja vojske odlazi u Švajcarsku, pa zatim u Francusku gdje studira filozofiju, a apsolvira u Parizu 1932. godine. Tu se priključuje nadrealističkim krugovima. Od tada do rata 1941. godine bavio se publicistikom i književnošću. Od…
Više... Koča Popović: “Ja sam protiv svakog nacionalizma, jer je nacionalizam najniži oblik društvene svesti”
Da je umjetničko stvaranje samo jedan (često neznatan) dio društvenog zbivanja, da je umjetnost uslovljena sredstvima produkcije, da je umjetnost samo posljedica mnogobrojnih, raznolikih, međusobno prožetih i uzajamno povezanih razloga, sve je to poznato i o tome nitko ne sumnja. Ne sumnja se, prema tome,…
Više... Miroslav Krleža: „O tendenciji u umjetnosti“
Ona je mlada mostarska glumica, koja je već dvije godine članica Mostarskog teatra mladih (MTM-a). Fatima Mima Kazazić iza sebe ima nekoliko javnih nasupa, između ostalih glumila je u Shakespeareovoj predstavi „Kako vam drago“, koju je režirao prof. Andrew Garrod, predstavi „Ne vjeruj nikome“, u…
Više... Fatima Kazazić: „Ja sam na daskama u potpunosti svoja“
Osmatrač me je probudio u samo svanuće. Obukao sam se i odmah obučen legao da odspavam još koji sat. Iza sna me je trgao glas našeg osmatrača: “Avion!” Skočio sam s postelje i pošao u našu trpezariju misleći da ću imati vremena da popijem kafu.…
Više... Desant na Drvar: Operacija „Konjićev skok“, II dio
Nakon niza brižljivo planiranih ofanziva, koje su završile totalnim neuspjehom, njemačka Vrhovna komanda je sa sve većom zabrinutošću pratila razvoj ustanka u Jugoslaviji. Situacija na istočnom frontu bila je teška, isto tako u Italiji, a očekivalo se i otvaranje drugog fronta u Francuskoj. Njemačka komanda…
Više... Desant na Drvar: Operacija „Konjićev skok“, I dio
Popodne smo primili i depšu, poslednju, od Vrhovnog štaba, koja – po sećanju Radovana Vukanovića – treba da je glasila: “Kod nas situacija teška. Skrenite ka izvornom delu Neretve. Mi ćemo vam od Kalinovika poslati izviđačke delove. U slučaju da dođete u tešku situaciju, probijaćete…
Više... Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci
Milovan Đilas (4. 6. 1911. – 20. 4. 1995.) bio je jugoslovenski književnik, revolucionar, političar, politički zatvorenik i jedan od najpoznatijih istočnoevropkih disidenata, čija su djela redovno prevođena i izdavana u zapadnoj štampi. Od 1937. do 1954. godine, kao član Centralnog komiteta i Politbiroa KPJ,…
Više... Milovan Đilas: Pismo Titu
Ljepota jezika u poeziji Vesne Parun, u kojoj lirski, umjetnički izraz pun metafora i personifikacija, čini jedan pjesnički specifičan svijet, po kojemu ovu poetiku možemo svrstati u najveće domete „ženske poezije“ i „ženskog pisma“ na južnoslavenskom području. Piše: Aldina Lipovac, AbrašMEDIA Poetizacija u djelu Parunove…
Više... Vesna Parun: Neprijatelj-čovjek u pohodu na „zvučnu bajku cvijeća“
Jasmina Alić – Musabegović, bosanskohercegovačka romansijerka i esjistkinja, prevoditeljica sa francuskog jezika, u svom cjelokupnom opusu u centar pažnje stavila je poziciju žene u bh. društvu. U romanu “Skretnice” realističnost je data unutar jednog književnog lika, žene na “skretnicama” historije. Pripovjedačko tkivo čini život žene…
Više... Jasmina Musabegović: „Žena u vihoru historije“
Ivan Goran Kovačić (Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, 13. srpnja 1943.) bio je jugoslovenski pjesnik, pripovjedač, esejista i kritičar. Upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvećujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936.…
Više... Ivan Goran Kovačić: „Krv je moje svjetlo i moja tama“
Isidora Sekulić rođena je 16. februara 1877. godine, podno Titelskog brijega, u bačkom selu Mošorinu kod Žablja. Važila je za najprosvjećeniju ženu svoga doba. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Isidora Sekulić je kao književnica, prevoditeljica i književna kritičarka…
Više... Život, djelo, poetika i filozofija Isidore Sekulić
Jugoslovenski književnik Ranko Marinković rodio se 22. februara 1913. na otoku Visu. U Zagrebu je završio Filozofski fakultet. Tokom Drugog svjetskog rata u Splitu je uhapšen od strane Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje…
Više... Ranko Marinković: Zvjerinjak u dehumaniziranom stoljeću