Svjetske cijene hrane ponovno su porasle u rujnu, dosegnuvši najvišu razinu od studenog 2022. u uvjetima logističkih poremećaja i vremenskih nepogoda koje su utjecale na usjeve, izvijestila je u petak Organizacija UN‑a za hranu i poljoprivredu (FAO), prenijela je agencija Hina.
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 136,0 bodova i bio je za 1,5 posto viši nego u kolovozu, pokazalo je redovno mjesečno izvješće.
U kolovozu je prema revidiranom podatku iznosio 134 boda, signalizirajući rast cijena za posto.
Na početku jeseni vrijednost indeksa dosegnula je najvišu razinu od studenog 2022. godine.
“Svjedočimo postojanom rastu sve više sirovina na svjetskim tržištima, uz kombinirani utjecaj poremećaja u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru te klimatskih šokova koji negativno utječe na energetiku, transport i ključne prehrambene sirovine”, rekao je glavni FAO‑v ekonomist Maximo Torreo.
Ako se takva situacija odulji, pritisci će uskoro prijeći na potrošačke cijene hrane, osobito u zemljama koje ovise o uvozu hrane i energenata, dodao je Torreo.
Najsnažnije su u rujnu poskočile cijene šećera, prema rastu indeksa za 6,1 posto u odnosu na kolovoz, i to zbog prognoze o tješnjoj opskrbi u tekućoj poljoprivrednoj sezoni u vremenski nepovoljnim uvjetima povezanim s el niñom. Osjetno su na početku jeseni poskupjele i žitarice, za 5,1 posto, odražavajući ponajprije skok u cijenama pšenice zbog poremećaja u transportu u crnomorskoj regiji te više cijene kukuruza zbog slabijeg uroda u SAD‑u.
Porasle su i cijene biljnih ulja, za 0,9 posto. Palmino ulje poskupjelo je zbog snažne svjetske potražnje, a suhe vremenske prilike u jugoistočnoj Aziji raspiruju zabrinutost za proizvodnju, pokazalo je istraživanje. Meso je pak s druge strane zamjetno pojeftinilo, za 1,1 posto, uz pad cijena svinjetine i mesa peradi zahvaljujući velikoj izvoznoj ponudi.
Umanjene su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, ali za neznatnih 0,1 posto, budući da je pad cijena sira gotovo neutralizirao poskupljenje mlijeka u prahu. Cijene maslaca zadržale su se, više‑manje, na razini iz kolovoza, izvijestio je FAO.
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je procijenio da će se svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini smanjiti za 2,1 posto, na 2,98 milijardi tona. Lani je urod žitarica bio najveći otkad se objavljuju podaci, a usprkos prognoziranom smanjenju ovogodišnja žetva zauzet će drugo mjesto na toj ljestvici, napominju iz FAO‑a.
Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2026/2027. iznositi 2,97 milijardi tona i zadržati se, više-manje, na razini iz prethodne sezone, pokazuju nove procjene UN‑ove agencije.
Svjetske zalihe žitarica iznosit će na kraju nove sezone sredinom iduće godine 950 milijuna tona, kao i na kraju netom istekle 2025/2026., procjenjuje FAO. Trgovina žitaricama trebala bi u novoj sezoni iznositi 505,8 milijuna tona, pokazuju nove FAO‑ve prognoze, i bit će za 3,5 posto manja nego u prethodnoj sezoni, kad je dosegnula najvišu razinu otkad se prate podaci.
Izvoz pšenice i kukuruza vjerojatno će se smanjiti više no što se do sada očekivalo, najvećim dijelom zbog ograničenih ruta isporuke u Crnom moru i nedostatnih alternativnih kapaciteta za transport, napominju u FAO-u.
(Agencije)