Dan planete Zemlje – Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT obilježila je aktivističko umjetničkim performansom na platou ispred kultne sarajevske Katedrale.
Naša zajednička planeta gori!
Ali nismo nemoćni, ni kao stanovnici Zemlje ni kao stanovnici Bosne i Hercegovine.
Ako rješenja nema, izmislit ćemo ga!
Danas se obilježava Dan planete Zemlje, a prije sedam dana obilježen je Svjetski dan umjetnosti. Umjetnost je oduvijek bila utjelovljenje slobode, vjesnica novog doba i glas svih kojima je glas zabranjen, prigušen, uskraćen. Ona je sestra progresivnih društvenih pokreta, kakav je i veliki globalni pokret za spas planete Zemlje i života na njoj.
“Povodom Svjetskog dana planete Zemlje i Svjetskog dana umjetnosti napravile smo umjetničku instalaciju za koju je korišten otpad i otpadu srodan materijal, upravo kako bismo ukazale na problem otpada u kojem se guši priroda naše zemlje. Kao umjetnice, pridružujemo se aktivistima BiH i cijelog svijeta u borbi za očuvanje i zaštitu naše prirode, ” umjetnica Kasja Jerlagić.
Umjetnici i aktivisti su nosioci promjena bez kojih ne možemo graditi bolji i pravedniji život za sve nas širom svijeta i ovdje u Bosni i Hercegovini. Umjetnici i aktivisti su oni koji smiono sanjaju nemoguće i od svojih vizija grade novi, bolji svijet za sve nas.
“Moje kreacije, kako od drveta tako i od plastike, utjelovljuju upozorenja o ugroženosti prirode. Za ovaj rad sam birala kolor-shemu koja je borbena i znak SOS kojim želim da ukažem na alarmantnu situaciju zagađenja bh. rijeka i šuma. Odgovorni bi što prije trebali riješiti probleme odlaganja otpada u ovoj zemlji sa najljepšom prirodom na svijetu. Umjetnost nije tu da bude ukras – tu je i da preslika surovu stvarnost, ” umjetnica Iman Della Luna.
Zahvaljujemo svim umjetnicima i umjetnicama koji su pružali i pružaju podršku u borbama za očuvanje prirode Bosne i Hercegovine, ali i borbama za pravdu i dostojanstvo svih ljudi koji žive u njoj.
Svijet u kojem živimo
U svijetu su danas mnogi žedni jer vode je sve manje. Mnogi su bolesni jer je voda sve zagađenija. Mnogi trpe sve otrovniji zrak, sve vrelija ljeta, sve razornije bujice i oluje. Mnogi bježe iz svojih domova, sa svojih ognjišta, njiva i iz svojih zajednica koje nestaju zbog bjesomučne eksploatacije prirode. Bar trećina svih raseljenih u svijetu seli se zbog ekstremnih vremenskih uslova.
Stanje na planeti Zemlji ubrazano se pogoršava. Desetine hiljada naučnika širom svijeta upozoravaju na opasnosti porasta temperature na globalnom nivou za više od 1,5°C. Ako globalna temperatura nastavi rasti ovim tempom, mnogi će životi na planeti Zemlji biti ugroženi i za mnoge će život postati nemoguć jer će doći do kolapsa vitalnih ekosistema. Trenutno se svijet kreće ka katastrofalnom povećanju globalne temperature za čak 2,7°C.
Zločin nad prirodom BiH
Posljedice okolišne krize uveliko se osjećaju i u BiH. Sve su češće suše, ali i bujične poplave, ljeta postaju duža i vrelija, jačaju olujni vjetrovi. Istovremeno, naša prirodna dobra ubrzano postaju plijenom domaćih tajkuna, stranih profitera i njihovih zaštitnika u vlasti.
Uz rijeke niču ugostiteljski objekti, luksuzne vile, vikendice i turistička naselja iz kojih se otpadne vode izlijevaju direktno u riječne tokove. Industrijski pogoni nekontrolisano i nekažnjeno ispuštaju otpadne vode. Zone oko naših kristalno čistih vrela postaju građevinski placevi za stambene i poslovne objekte koji truju našu vodu. Vlasti dozovoljavaju privatnim biznisima da u eri učestalih suša crpe naše vode za njihov profit ili da grade male hidroelektrane na našim nedirnutim planinskim rijekama.
Na udaru su i naše drevne šume. Požari i sječa gutaju cijela šumska područja zbog dobro razvijenih korupcijskih šema u oba eniteta Bosne i Hercegovine. Vladavina bezakonja pogoršava ovaj problem. Nime, Federacija BiH je već 13 godina bez Zakona o šumama. Šume širom BiH tretiraju se isključivo kao plijen, iako bez šumskih ekosistema nema života na Zemlji.
Naše prirodne ljepote i prostranstva preplavljene su smećem. Istraživanja pokazuju da samo u Federaciji BiH postoji više od 1400 aktivnih divljih deponija na kojima je deponovano oko 5,5 miliona kubnih metara otpada, uključujući i otpad animalnog porijekla. No istina je vjerovatno daleko gora; procjene su da je BiH premrežena sa preko 10.000 divljih deponija. Službeni podaci o recikliranom ambalažnom otpadu se ne objavljuju, ali je procjena da se reciklira tek oko 10% tog otpada. Dozvoljavajući ovo, naše vlasti de facto bacaju smeće u našu prirodu, dok istovremeno razbacuju prijeko potreban novac koji bismo dobili od reciklaže i ponovne upotrebe otpada.
Uprkos svemu, ovo ne mora biti naša budućnost!
Može i mora drukčije!
Vlasti mogu i moraju strogo i djelotvorno zaštititi mnogo više prirodnih područja na cijelom teritoriju BiH.
Vlasti mogu i moraju zabraniti svako daljnje zagađenje naših rijeka i izvorišta, gradnju na obalama i u vodozaštitnim zonama i zagađenje svih naših voda.
Vlasti mogu i moraju usvojiti i temeljito primijeniti Direktive Evropske Unije o pticama i staništima.
Vlasti mogu i moraju donijeti valjan Zakon o šumama u Entitetu Federacija BiH i djelotvorno ga primjenjivati i time spriječiti nekontrolisanu sječu šuma zbog kratkotrajnog profita.
Vlasti mogu i moraju zabraniti izgradnju malih hidroelektrana u Entitetu Republika Srpska.
Vlasti mogu i moraju proglasiti naše divlje rijeke nacionalnim parkovima.
Vlasti mogu i moraju strogo kažnjavati sve zagađivače naših voda, zraka i tla.
Vlasti mogu i moraju uvesti efikasan sistem upravljanja otpadom koji će stimulisati reciklažu i ponovnu upotrebu otpada, otkloniti rizike po zdravlje ljudi i okoliša, te primarnu odgovornost i troškove zbrinjavanja otpada dodijeliti zagađivačima i proizvođačima ambalaže i sl.
Vlasti mogu i moraju pod hitno zatvoriti i sanirati sve divlje deponije, a zajednicama obezbijediti siguran i dostupan način odlaganja otpada.
“Narod, aktivisti i umjetnici Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u svojim naporima, već godinama se predano i nepokolebljivo bore za očuvanje prirode naše lijepe države i dostojanstven život svih nas u ovom kutku veličanstvene nam planete Zemlje. Nećemo odustati i naša poruka svim vlastima u ovoj zemlji jest da i oni mogu i moraju raditi drugačije i bolje. Rezervne planete nemamo!” poručila je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
UMJETNICE
Iman della Luna rođena u Italiji, umjetnica je koja živi i stvara u Sarajevu. Bavi se produkt dizajnom i izradom avangardnih objekata. Njeni radovi imaju aktivistički pogled na ekološka i kulturna pitanja. Kroz svoj rad izražava ličnu zabrinutost za ekološku, društvenu i političku situaciju. Njeni radovi su izloženi u galerijama i koncept storovima u zemljama Evrope, izlagala je na selektivnim i samostalnim izložbama u BiH i regiji.
Kasja Jerlagić je rođena u Sarajevu 1996, gdje završava Akademiju likovnih umjetnosti na odsjeku grafika. U periodu između 2015-2018. godine volontirala je i radila u nekoliko sarajevskih galerija: 11/07/95, Duplex100m2 i Charlama depot. Osnovala je i vodila umjetničko-aktivistički kolektiv ODRON. Da bi održala zdrav razum tokom pandemije, počela se baviti ručnim radom: vez na odbačenoj tkanini, tkanje na uradi-sama tkalačkom stanu, te pravljenje tapiserija različitih veličina.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT / Zajedno sa aktivistima i umjetnicima djelujemo na transformaciji i oplemenjivanju društva i suprotstavljanju sistemskoj i društvenoj nepravdi. ACT se zalaže za pristup da svi ljudi imaju istu šansu, s dubokom vjerom da solidarni aktivizam koji ne poznaje granice može nabolje mijenjati svijet. Na upit bavimo li se politikom, odgovor je DA, samo ne onom na koju se „na prvu“ misli – elitističkom, sitno-interesnom, stranačkom sl. Mi težimo ideji opstanka i prosperiteta budućih generacija na Zapadnom Balkanu u smislu politike kao brige o društvu i zajedničkoj dobrobiti društva i zdrave planete bez koje nema života.
Foto: Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT
(AbrašMEDIA)