Dogodilo se na današnji dan – 2. 12.

Danas je petak, 2. decembar/prosinac, 337. dan 2022. godine.

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

1547. – Umro je španski konkvistador, pustolov i istraživač Hernán Cortés.

1804. – Papa Pio VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.

1805. – Napoleon je pobijedio kod Austerlitza. Mjesto Austerlitz, po kojem se zove bitka, danas se nalazi u sastavu Republike Češke, točnije Moravske kao njenog istočnog dijela. Austerlitz je nekadašnji njemački naziv za gradić koji se danas zove Slavkov. Bitku kod Austerlitza nazivaju i Bitkom triju careva, jer su na bojnom polju službeni zapovjednici vojski bili – francuski car Napoleon, ruski car Aleksandar i austrijski car Franjo. U stvarnosti Napoleon doista jest osobno zapovijedao svojom vojskom, no austrijski car Franjo nije bio profesionalni strateg, pa je samo nominalno bio na čelu vojske. Austrijsku je vojsku zapravo vodio princ Johann von Liechtenstein, a cjelokupnom rusko-austrijskom silom zapovijedao je poznati maršal Kutuzov.

1812. – Nastao je ludistički pokret u Velikoj Britaniji, pokret protiv industrijalizacije.

1814. – Umro je Marquis de Sade, začetnik i tvorac sadizama. On je bio potomak stare francuske plemićke obitelji, koja je porijeklo vukla još iz srednjeg vijeka. Takve su obitelji Francuzi nazivali “Noblesse d’épée” (plemstvo od mača) i bile su najcjenjenije od svih. Njihovi su članovi mogli po volji uzimati titule markiza ili grofa, bez obzira jesu li imali kraljevu dozvolu za to. Obitelj de Sade posjedovala je više dvoraca u Francuskoj, primjerice Château de Lacoste u prelijepom krajoliku Provanse i Château de Condé u sjevernoj francuskoj pokrajini Champagne. Zanimljivo je da je markiz de Sade proveo otprilike 32 godine svog života po raznim umobolnicama i zatvorima. Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta naredio je da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno oboljelog. Bio je čak 10 godina u poznatoj Bastilji, iz koje je premješten neposredno prije nego je napadnuta u Francuskoj revoluciji. Za vrijeme revolucije jedno su ga vrijeme pustili na slobodu, pa čak i izabrali za zastupnika u Konventu (svojevrsnom francuskom parlamentu). Djela: romani “Justina”, “Žilijeta”, “120 dana Sodome”.

1823. – Proglašena Monroeova doktrina o nemiješanju SAD-a u poslove izvan zapadne hemisfere.

1848. – Austrijski car Ferdinand I je abdicirao u korist Franca Jozefa I.

1859. – Rođen je francuski slikar Georges Seurat, osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog metoda
pointilizma.

1859. – Izvršena je smrtna kazna vješanjem nad američkim borcem za ukidanje ropstva Johnnom Brownom, što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861.-1865).

1894. – Rođen je Georgij Žukov, sovjetski general i komandant.

1907. – U Tuzli je rođen Ismet Mujezinović (1907.- 1984.) jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih slikara. Završio likovnu akademiju u Zagrebu a po njenom završetku boravi u Francuskoj i pohađa kurs historije umjetnosti na Sorboni. Od trenutka kada je ušao u umjetnički život pa do kraja njegovog života smijenila su se tri različita razdoblja naše novije historije kojima odgovaraju tri jasna perioda i opusa Ismeta Mujezinovića: prvi – koji traje od prve samostalne izložbe 1926. godine do 1941. pun promjena, sazrijevanja, djelovanja na više područja, period humanističkog i ideološkog opredjeljenja i najzad, sjajnog kolorističkog procvata koji se završava 1941. godine, izbijanjem rata; zatim ratni, koji traje četiri godine. I treći, poslijeratni, period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije, period plodnih godina rada.

1914. – Austrougarska vojska u Prvom svjetskom ratu okupirala Beograd, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti poslije velikog poraza koje su joj srpske trupe nanijele u Kolubarskoj bici.

1920. – Po Aleksandropolskom ugovoru Armenija ustupa dio teritorije Turskoj, komunisti preuzimaju vlast u glavnom gradu Jerevanu i proglašavaju Sovjetsku republiku.

1923. – Rođena je operna pjevačica grčkog porijekla, Maria Callas.

1942. – Na Sveučilištu u Chicagu uspješno je pokazana prva kontrolirana nuklearna reakcija, koja je niti tri godine kasnije našla svoju strašnu primjenu u bombama bačenima na Hiroshimu i Nagasaki.

1943. – Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja u Drugom svjetskom ratu od vojnika italijanskih divizija “Venecija” i “Taurinenze” formirana italijanska partizanska divizija “Garibaldi” i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

1944. – Rođen je Ibrahim Rugova, kosovski političar i državnik.

1945. – Na zajedničkoj sjednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojen jugoslovenski Ustav.

1949. – Univerzitet u Sarajevu zvanično počeo sa radom.

1950. – Odlukom UN-a bivša italijanska kolonija Ertitreja ušla je u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

1954. – Američki Senat izrekao je javni prijekor senatoru Josephu R. McCarthyju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.

1956. – Fidel Castro, s manjom grupom kubanskih revolucionara, iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem diktatorskog Batistinog režima.

1961. – Fidel Castro najavio je uvođenje komunizma na Kubu.

1969. – Umro je sovjetski političar Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal SSSR, bivši predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspješno je vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svjetskom ratu je komandovao jedinicama Sjeverozapadnog pravca Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamjenik sovjetskog premijera, a potom, poslije smrti komunističkog diktatora Staljina, do 1960. predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1971. – Osnovana je federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu: Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

1971. – Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars 3” spustio se na Mars.

1979. – Iranci, velikom većinom, izglasali novi Ustav koji daje apsolutnu moć ajatolahu Ruhollahu Khomeiniju.

1982. – Hirurg William de Vries implementirao je na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Salt Lake Cityju prvo vještačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barney Clark, živio je s tim srcem 112 dana.

1992. – Pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane spalili sela Šićenica i Baljevac, kod Trebinja, i više sela kod Stoca, nastanjenih pretežno srpskim stanovništvom.

1993. – U pucnjavi prilikom pokušaja hapšnja kolumbijska policija je ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.

1995. – Predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak dao ostavku na svoj položaj.

1998. – Pripadnici SFOR-a uhapsili su u Bijeljini Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio je Krstića za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.

2000. – U Čileu je podignuta optužnica protiv bivšeg vojnog lidera ove zemlje generala Augusta Pinochea.

2002. – Umro je austrijski filozof Ivan Illich.

2003. – Haški tribunal izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, osuđenom za zločin protiv čovječnosti nad muslimanima iz zaštićene zone Srebrenica u julu 1995.

2004. – U Sarajevu izvršena predaja nadležnosti sa SFOR-a na EUFOR i uspostavljen Štab NATO-a, čime je i zvanično okončana Misija Multinacionalnih snaga za stabilizaciju mira u BiH.

(AbrašMEDIA)