Danas je četvrtak, 5. oktobar/listopad, 278. dan 2023. godine.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN
1713. – Rođen je francuski filozof Denis Diderot, kritičar religioznog morala i nosilac prosvjetiteljske misli u predrevolucionarnoj Francuskoj, inspirator i glavni urednik velike francuske “Enciklopedije”, koja je u 28 tomova objavljena od 1751. i 1772. Djela: “Pismo o slijepima na pouku onima koji vide”, “Razgovor Dalambera i Diderota”, “Misli o tumačenju prirode”, “Dalamberov san”, “Žak fatalista”, “Ramoov sinovac”, “Saloni”.
1789. – Dogodio se Marš žena Pariza na Versailles.
1796. – Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.
1840. – U prepadu Crnogoraca na njegov logor, gine hercegovački velmoža Smail-aga Čengić, što je kasnije opisano u epu Smrt Smail-age Čengića.
1908. – Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu.
1908. – Bugarska proglasila neovisnost od osmanskog carstva.
1915. – Za I. svjetskog rata britanske i francuske trupe iskrcale su se u Salonikiji, povrijedivši grčku neutralnost.
1915. – Snažnom artiljerijskom vatrom duž cijelog fronta na Dunavu, Savi i Drini u Prvom svjetskom ratu počela ofanziva Centralnih sila na Srbiju. Poslije mjesec dana žestokog otpora njemačke i austrougarske trupe su, uz pomoć Bugara koji su udarili sa leđa, okupirale Srbiju, a glavnina srpske vojske se povukla preko albanskih planina na grčko ostrvo Krf. Oporavljene srpske trupe su 1918. probile Solunski front, što je ubrzalo slom Centralnih sila.
1930. – U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina.
1936. – Rođen je češki književnik i političar Václav Havel.
1937. – Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavio je kako će SAD napustiti izolacionističku politiku kako bi se suprotstavile ekspanziji “agresivnih” država.
1938. – Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku zbog Minhenskog sporazuma – kojim su zapadni saveznici Velika Britanija i Francuska praktično predale njegovu zemlju nacističkoj Njemačkoj – i otišao u izbjeglištvo.
1940. – Rođena je jugoslovenska glumica Milena Dravić. U karijeri koja je trajala 60 godina, Milena Dravić snimila je 90 filmova, a u više od 50 ostvarila je glavne ženske uloge i osvojila brojne filmske nagrade. Najpoznatiji filmovi u dugogodišnjoj karijeri su: Diližansa snova (1960.), Uzavreli grad (1961.), Prekobrojna Branka Bauera (1962.), Kozara Veljka Bulajića (1963.), Lito vilovito (1964.), Čovjek nije tica Dušana Makavejeva i Djevojka Puriše Đorđevića (1965.), Rondo Zvonimira Berkovića (1966.), Jutro Puriše Đorđevića (1967.), Zasjeda Živojina Pavlovića i Bitka na Neretvi Veljka Bulajića (1969.), Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji Bate Čengića i W.R. Misterije organizma Dušana Makavejeva (1971.), Sutjeska (1973.), Deps Antuna Vrdoljaka (1974.), Grupni portret s damom Saše Petrovića (1977.), Rad na određeno vrijeme i Poseban tretman Gorana Paskaljevića (1980.), Moj tata na određeno vrijeme (1982.), Horvatov izbor i Nije lako s muškarcima (1985.), Bure baruta (1998.), Zona Zamfirova Zdravka Šotre (2002.), Ledina Ljubiše Samardžića i Sjaj u očima Srđana Karanovića (2003.). Bila je u braku s glumcem Draganom Nikolićem od 1971. do 2016. godine, kada je Nikolić umro. Nedugo nakon suprugove smrti, teško se razboljela. Preminula je 14. listopada 2018. godine u beogradskoj klinici “Bežanijska kosa”.
1947. – U Varšavi, na osnovu odluke koju su rukovodstva komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije donijela sedam dana ranije, osnovan Informacioni biro tih partija (Informbiro ili Kominform) sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa “organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti”, ali su se stvarni ciljevi pokazali u sukobu komunističkih vođa Jugoslavije i SSSR od 1948. do 1955, koji je izazvala Moskva.
1954. – Velika Britanija, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodjeli zone B i manjeg dijela zone A Jugoslaviji, a većeg dijela zone A sa gradom Trstom Italiji.
1964. – 57 gradana Istočnog Berlina pobjeglo je kroz tunel u Zapadni Berlin.
1969. – BBC je emitovao prvu epizodu serije “Leteći cirkus Monty Pythona”, koja je postala kultna emisija širom svijeta.
1975. – Američko istražno povjerenstvo ustvrdilo je da je američka tajna služba CIA 60-ih godina nekoliko puta pokušala ubiti kubanskog predsjednika Fidela Castra.
1988. – Brazil dobija demokratski Ustav.
1988. – Na plebiscitu koji je organizovao diktator Augusto Pinoche 53 odsto Čileanaca je glasalo protiv predloga da mu mandat bude produžen do 1997. godine. Pinoče je prigrabio vlast vojnim udarom 1973, organizovanim uz pomoć SAD, kada je ubio predsjednika Salvadora Aljendea.
1988. – Jogurt revolucija u Novom Sadu kojom su pristaše Slobodana Miloševića srušile partijsko rukovodstvo Vojvodine.
1991. – Linus Torvalds objavio prvu zvaničnu verziju Linux kernela.
1994. – Na dva zgarišta u Švajcarskoj pronađeno 48 tijela pripadnika sekte “Hram Sunca”, koji su očito umrli u obredima masovnog samoubistva.
1995. — Američki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke uspio je, nakon dva mjeseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.
2000. — Protesti 5. oktobra – rušenje režima Slobodana Miloševića u Srbiji.
2002. – Održani su četvrti Opći izbori Bosni i Hercegovini.
(AbrašMEDIA)