Ekocid kod Kneževa: Rijeka Ilomska zatrpana blatom i balvanima

Rijeka Ilomska nadomak Kneževa, nekada biser prirode, a danas zatrpana blatom i trupcima, ugrožena je cijelim tokom. Njeno uništavanje, kako govore mještani, traje već godinama.

Problem koji očigledno postoji vjerovatno bi i dalje bio nepoznat široj javnosti da snimak stanja dijela toka Ilomske između mjesta Korićani i Imljani nije objavljen na društvenoj mreži, a kako u razgovoru za “Nezavisne novine” tvrdi predstavnik mještana Korićana, koji je tražio da bude anoniman, rijeka je ugrožena i u gornjem i u donjem toku.

“Ilomska je bila biser prirode. U gornjem toku je uništava Šumsko gazdinstvo ‘Čemernica’ Kneževo i privatni podizvođači. U donjem toku pola rijeke je uzelo preduzeće ‘Eling’ iz Teslića za potrebe mini-hidroelektrane, što je ugrozilo biotop”, tvrdi mještanin, dodajući da je rijeka Ilomska duga oko 20 kilometara, a da se posebno ističu dva predivna vodopada.

Kako ističe, prilikom izgradnje mini-hidroelektrane bilo je pobune stanovništva, međutim njihovo nezadovoljstvo nije dalo efekta. Takođe, buniće se i sada, jer pored uništavanja rijeke uništeni su im i putevi.

“Dogovara se da se udruže sve ugrožene mjesne zajednice i da se blokira putna komunikacija da se ne ulazi mašinama”, kaže naš sagovornik, dodajući da, kao što se briga ne vodi o rijeci, tako se ne vodi ni o nasipanju uništenih puteva.

Takođe, kako navodi, u ranijem periodu bilo je i više pokušaja poribljavanja, ali zbog cijele situacije sa rijekom nisu postignuti željeni efekti.

Za komentar smo pozvali i Krstana Vukovića, direktora Šumskog gazdinstva “Čemernica” iz Kneževa, koji je u kratkom razgovoru za “Nezavisne novine” rekao da je nedavno preuzeo dužnost, ali da je upoznat sa situacijom.

“Vidio sam, bio sam i zatražio da se očisti”, rekao je Vuković.

Takođe, zvali smo i načelnika Kneževa Gorana Borojevića, međutim do zaključivanja priče nismo uspjeli stupiti u kontakt s njim.

S druge strane, o cijeloj situaciji razgovarali smo sa Vladimirom Topićem iz Centra za životnu sredinu, koji ističe da je ovo primjer kako se ne treba ophoditi prema životnoj sredini, kao ni prema vodotoku.

“Kad se dese ovakve stvari, da ih nazovemo incidenti ili ekscesi, javnost nema priliku da odmah na vrijeme sazna šta se dešava. Ovo je neodgovorno postupanje prema planinskim rijekama koje se karakterišu sa jako kvalitetnom vodom, kao prvo, a kao drugo da javnost ostaje uskraćena za stvaran komentar šta je bilo u pitanju i kakve su posljedice”, kaže Topić za “Nezavisne novine”, dodajući da je slučaj Ilomske poseban primjer, ali da su tu i mini-hidroelektrane na rijeci Ugar.

Dodaje da je mini-hidroelektrana na Ilomskoj operativna.

“Kao što smo napominjali i kao što napominjemo stalno, te mini-hidroelektrane ne dovode do razvoja životne sredine, a nauštrb lokalnog stanovništva onemogućavaju pristup samim rijekama, u ovom slučaju rijeci Ilomskoj. Dovode i do uništavanja biodiverziteta i samog života u vodi i oko vode. Mi imamo uništene rijeke, lokalnim zajednicama onemogućeno je eko-turističko korištenje tih rijeka, a sva proizvedena energija ide u privatne ruke i prodaje se na međunarodnim tržištima i tako dolazi do bogaćenja određenih privatnih kompanija i pojedinaca, a mi kao društvo i lokalna zajednica ne dobijemo ništa”, objašnjava Topić za “Nezavisne novine”.