Obnovljeni, deseti Trnjanski kresovi održani su ove godine u subotu, 4. svibnja, a još jednom su okupili ogromnu publiku, koja je imala priliku uživati u sunčanom danu uz vanjsku pozornicu, razne radionice, „grah za narod“ i paljenje pet kresova postavljenih tako da simboliziraju petokraku zvijezdu, koju se moglo vidjeti i na ponekim kapama okupljenih gledatelja.
Piše: Bruno Rukavina, H-Alter
„Građani Zagreba! Poslije četrigodišnjeg ropstva Zagreb je oslobođen!“ moglo se čuti na radiju prije 79 godina, dva dana prije nego što će u ranu zoru, 8. svibnja, Posavski partizanski odred prijeći Savu i ući u nebranjeni grad. U spomen na taj događaj Mreža antifašistkinja Zagreb svake godine oko 8. svibnja organizira manifestaciju Trnjanske kresove na Savskom nasipu kod Mosta slobode, kako bi podsjetili narod na antifašističku borbu građana Zagreba.
Obnovljeni, deseti Trnjanski kresovi održani su ove godine u subotu, 4. svibnja, a još jednom su okupili ogromnu publiku, koja je imala priliku uživati u sunčanom danu uz vanjsku pozornicu, razne radionice, „grah za narod“ i paljenje pet kresova postavljenih tako da simboliziraju petokraku zvijezdu, koju se moglo vidjeti i na ponekim kapama okupljenih gledatelja.
„Obnovljeni su jer je tradicija paljenja Trnjanskih kresova postojala od osamdesetih godina prošlog stoljeća i devedesetih je zamrla iz svima očitih razloga, da bi se pod inicijativom MAZ-a obnovila povodom 70. godišnjice oslobođenja Grada Zagreba od ustaša i fašizma. Promijenila se priča, rasli smo svih ovih godina, Grad nas je prepoznao kao manifestaciju od važnosti za društvo i zajednicu i zato nas trenutno drže po pokroviteljstvom. To je bio jedan od naših ciljeva, s obzirom na to da je 8. svibnja nekada bio dan Grada Zagreba, promjenom društvenih okolnosti to je pomaknuto na neki drugi datum, ali mi smo inzistirali da se taj dan nastavi obilježavati, jer smatramo da je bitan za povijest grada i njegovo građanstvo. Bitno nam je da je Grad pokazao interes, jer se unazad deset godina to nije događalo“, izjavio je Saša Vejzagić iz Mreže antifašistkinja Zagreb za H-Alter.
Ovogodišnji Kresovi imali su cilj skretanja pažnje na ljudska prava, na nasilje prema inozemnim radnicima, prema LGBTIQ+ zajednici, prema ženama, na udar religijskih fanatika na izboreno pravo žene da odlučuje o svojem tijelu, na narušavanje radničkih prava, no i na neke događaje izvan Hrvatske, kao što je genocid u Palestini. Upravo zato su uslijedile i kritike Kresova iz redova onih, koji obično na njima sudjeluju.
„To je moj praznik, ali se ne vidim tamo uz antisemitsku agendu kao ova. Ti ljevičari moraju znati da su društva za koja se zalažu, mračna društva. Ne pitaju se kakve ciljeve propovijedaju. Glavno zlo u čitavoj toj regiji je Iran, protiv kojeg su se digle i arapske zemlje“, na N1 Dnevniku je komentirao povjesničar Ivo Goldstein.
Reakcija je to na propalestinsku radionicu pod nazivom Zmajevi za Gazu, koju već drugi put organizira aktivistkinja i voditeljica Zelene akcije, Marija Mileta.
„Ovo je naša druga radionica Zmajevi za Gazu, koja je prvenstveno namijenjena za djecu. Mi smo htjeli ovom danu, gdje se slavi antifašizam, doprinijeti temom genocida u Gazi, jer u ovom trenutku smatramo to jednom od bitnih antifašističkih tema. Odlučili smo organizirati radionicu za djecu, jer smatramo da ćemo tako moći bolje objasniti ljudima što se zapravo događa u Gazi. Velik je interes za ove radionice, nismo mogli sve ni primiti, pa po tome vidimo da ljude ova tema zanima, a simbolika zmajeva je bitna za Gazu“, za H-Alter je izjavila Marija Mileta.
„Mislim da je to vrlo smiješno. Gospodin i dalje ne razumije razliku između anticionizma i antisemitizma. Borbu za Palestinu u svijetu najviše predvode Židovi. Mnogi pokušavaju usmjeriti ovu temu na vjerski sukob, ona to uopće nije, jer ovo što se događa u Palestini događa se već 75 godina. To je cionistički i politički pokret koji želi uništiti Palestinu i izgurati je iz pojasa Gaze. Ovakve ocjene su vrlo opasne i vidimo to svugdje po svijetu. Ne može se to svesti na crno-bijeli sukob između Židova i muslimana“, prokomentirala je Mileta izjavu Ive Goldsteina.
„Mislim da je to nebuloza. To se dogodilo unazad zadnjih 36 sati i naša polazišna osnova je da netko u cijeloj toj situaciji na Bliskom Istoku mora biti antifašist, a ako on to ne želi, mi smo uvijek tu da zauzmemo antifašističku poziciju“, dodao je Saša Vejzagić.
Prilikom obilježavanja prošlogodišnjih Trnjanskih kresova dogodila se pressica predsjednika zagrebačkog ogranka Domovinskog pokreta, Igora Peternela. Uz razvijanje hrvatske zastave progovorio je par riječi o komunizmu, teroru i HOS-ovcima, a kao nagradu je dobio pokoje dobacivanje kako je „ustaša“ i tu i tamo kakav srednji prst. Upravo zbog straha od mogućih sukoba ove godine, Trnjanski kresovi morali su biti u ograđenom prostoru, pod povećanim nadzorom policije.
Da to nije bila glupa odluka ponovno je dokazao Peternel, jer se još jednom pojavio na Savskom nasipu s manjom grupom vjernih sljedbenika, koji su u rukama držali hrvatske zastavice, nosili majice navijačke skupine „Mi Hrvati“ i imali jednu veliku zastavu.
„Pokušavamo ljude educirati o tome da oni danas ovdje slave okupaciju, uzurpaciju domova i patnju ljudi što su uzrokovali upadom partizani, koji su držali ljude u teroru 45 godina. Drže ih i danas djeca i unuci postkomunističke elite, koji su jamac da se ovakvi događaji odvijaju“, izjavio je Peternel i najavio kako će nastaviti dolaziti sve dok okupljanja poput Trnjanskih kresova ne postanu društveno neprihvatljiva.
Zbog ograđenog prostora i policijskog nadzora, Peternel je ove godine morao stati malo dalje od kresova, pa ga samim time nitko nije ni spazio.
„Dosad su Trnjanski kresovi imali nekakvu svoju punk fazu u kojoj su spadali u jedan supkulturni dio. Mi smo ga htjeli dići iznad subkulturne manifestacije i uspjeli smo u tome, ali smo automatski završili na radaru različitih drugih političkih sfera i oni su se pojavili. Nama je drago da jesu, jer to znači da su nas doživjeli na svim spektrima i smatraju nas trnom u oku. To pokazuje da manifestacija ima neki utjecaj na društvo i svakodnevnu politiku“, rekao je Saša Vejzagić na pitanje o povećanom policijskom nadzoru i pojavama Igora Peternela.
Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme tuđmanizacije Hrvatske i odstranjivanja ikakvih poveznica s, nekada Tuđmanu dragom, Jugoslavijom, promijenjen je i Dan grada Zagreba, koji se od 1999. godine obilježava na dan Majke Božje od Kamenitih vrata, to jest 31. svibnja.
„Dan pobjede. Kako da je proslave oni hrvatski revolucionari što izniješe na svojim plećima NOB i revoluciju? U Hrvatskoj je partizanska pobjeda bila najtemeljitija, a rezultati?“, napisao je u svom dnevniku revizionist Franjo 1973. godine.
Danas se politički prebjezi i lovci na fotelje srame dana oslobođenja Zagreba od ustaškog režima i dana kada je na europskom tlu praktički završen najmasovniji rat u povijesti, a dana koji bi trebao biti posebno obilježen, ne samo na Savskom nasipu, već i kao Dan grada Zagreba.
„Smatramo da je to drugi rođendan grada i da bi trebao biti prepoznat kao takav. Povijesno je recentniji i malo relevantniji s obzirom na to da su tu desetine tisuća ljudi sudjelovale u pružanju otpora, što kao simpatizerke i simpatizeri, što u narodnooslobodilačkom pokretu. Smatramo da je ta žrtva kojom su pridonijeli oslobođenju od fašizma, smatramo da se njima u čast treba taj dan vratiti i da taj Dan grada Zagreba treba biti njihov dan, ali i naš dan“, odgovorio je Saša Vejzagić na pitanje o promjeni datuma Dana grada Zagreba.
Možda u nekom trenutku MAZ i uspije u želji da se promjeni Dan grada Zagreba, jer većina drugih inicijativa s kojima su se ulovili u koštac je uspjela i vrlo dobro napreduje. Osim Trnjanskih kresova tu spadaju i Antifa Night, koji se obilježava u Močvari poslije paljenja kresova i to već 13 godina. Dobar rad prepoznao je i Zagreb, te ih je nagradio Nagradom Grada Zagreba 2024. godine.
„Nismo očekivali, došlo nam je iznenadno, ali nam je drago. To nam je signal trenutačne vlasti da je ovo što radimo njima relevantno. Nama je drago da je prepoznato i vidi se po opsegu Kresova, koji rastu svake godine, program postaje kvalitetniji i publika obilnija. To nam je motivacija da nastavimo s radom. Antifašizam je integralni dio našeg svakodnevnog djelovanja i važno nam je da i građani i građanke to inkorporiraju u svoju svakodnevicu. Zato nam je važno da ova manifestacija bude dio gradskog kalendara i da se nastavi u tom smjeru“, nagradu je prokomentirao Saša Vejzagić.
Oko 19 sati gomila se okupila na Savskom nasipu kako bi pogledala bubnjare iz sekcije Drum ‘n’ bijes, koji su odmah nakon govora zagrebačkog dogradonačelnika, Luke Korlaeta, otvorili središnji događaj s pjesmom Bella ciao, a dok su oni bubnjali stojeći ispred publike, u pozadini su se palili kresovi jedan po jedan. Publika posuta pepelom se polako rijedila, a velik dio njih spremio se za nastavak dana u Močvari na Antifa Nightu.
Sljedeće godine je jubilarnih 80 godina od oslobođenja Zagreba i iz MAZ-a su nam rekli da pripremaju dosad najveće Trnjanske kresove i kako će sigurno obilježiti jubilarku na poseban način, ali kako točno, to još ne znaju. No sigurno znaju je da ih ništa neće pokolebati, pa ni rezultati izbora koji idu na ruku desnici, jer, tvrde iz MAZ-a, kako bi im pokušaji preprečivanja puteva bili samo dodatna iskra koja će ih tjerati da rade još bolje nego prije.
Izvor: H-Alter