Muzika može poprimiti mnoge forme u kulturama širom svijeta, ali istraživači s Yalea otkrili su u novoj studiji da su neke teme univerzalno prepoznatljive ljudima bilo gdje u svijetu, s jednim izuzetkom – ljubavnim pjesmama.
U novoj studiji, objavljenoj 7. septembra u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači s Yalea pustili su 14-sekundne isječke vokala iz banke pjesama porijeklom iz različitih kultura pred više od 5000 ljudi iz 49 zemalja. Istraživački tim nije samo uključio ljude iz industrijskog svijeta, nego i više od 100 pojedinaca koji žive u tri male, relativno izolirane skupine od najviše 100 ljudi.
Zatim su zamolili slušatelje da rangiraju svaki uzorak prema tome da li pripada jednoj od četiri vrste muzike: ples, uspavanke, “iscjeljujuća” muzika ili ljubavna muzika.
Za razliku od većine psiholoških eksperimenata koji se sprovode na jednom jeziku, ovaj eksperiment je izveden na 31 jeziku. Ipak, bez obzira na jezik, ljudi iz svih kultura mogli su lako prepoznati muziku za ples, uspavanke i, u manjoj mjeri, čak i muziku za liječenje. Međutim, prepoznavanje onoga što su istraživači identificirali kao ljubavne pjesme zaostajalo je za ovim drugim kategorijama.
Na primjer, kada su analizirali odgovore na temelju jezičnih grupa, otkrili su da je 27 od 28 grupa ispravno ocijenilo plesne pjesme prikladnijima za ples od ostalih pjesama. Svih 28 grupa je moglo prepoznati uspavanke. Ali samo je 12 od 28 grupa uspjelo identificirati ljubavne pjesme.
Zašto je teško identificirati muzičke teme o ljubavi?
“Jedan od razloga moglo bi biti to što su ljubavne pjesme posebno nejasna kategorija koja uključuje pjesme koje izražavaju sreću i privlačnost, ali i tugu i ljubomoru”, rekla je glavna autorica Lidya Yurdum. “Slušatelji koji su poslušali ljubavne pjesme iz susjednih zemalja i na srodnim jezicima zapravo su imali malo bolje rezultate, vjerojatno zbog poznatih jezičnih i kulturnih tragova.”
Ali osim ljubavnih pjesama, otkrili su autori, “ocjene slušatelja bile su uglavnom tačne, dosljedne i nisu bile vezane za njihovu jezičnu ili geografsku blizinu pjevaču, što pokazuje da je glazbena raznolikost u pozadini univerzalnih psiholoških fenomena.”
“Naši umovi su evoluirali da slušaju glazbu. To nije nedavni izum”, rekao je Yurdum. “Ali ako proučavamo samo pjesme iz zapadnog svijeta i slušatelje iz zapadnog svijeta, možemo izvući zaključke samo o zapadnom svijetu – ne o ljudima općenito.”
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA