Planina Prenj, jedan od najvrjednijih i najnetaknutijih prirodnih dragulja Bosne i Hercegovine, nalazi se na prekretnici. Inicijativa za proglašenje Nacionalnog parka „Prenj“ dobila je ključni vjetar u leđa, zahvaljujući pritisku civilnog društva i buđenju lokalnih zajednica.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT pokrenula je inicijativu kojom se zahtijeva da buduće zaštićeno područje ne bude ograničeno samo na općinu Konjic, već da obuhvati i ključne dijelove masiva koji administrativno pripadaju Jablanici i Gradu Mostaru. Time bi se, prvi put u modernoj historiji upravljanja prirodom u BiH, granice jednog nacionalnog parka iscrtavale na osnovu ekološke cjelovitosti, a ne političkih linija na mapi.
Reakcije s terena ulijevaju optimizam. Naime, Kolegij Općinskog vijeća Općine Jablanica donio je zvaničan zaključak kojim izričito zahtijeva da se teritorija ove općine uključi u budući NP „Prenj“.
Također je istaknuto da Kolegij smatra da “granice budućeg NP ‘Prenj’ trebaju biti utvrđene na osnovu jedinstvenosti i cjelovitosti prirodnog prostora Prenja, a ne isključivo prema administrativnim granicama jedinica lokalne samouprave”.
Ranije je stigla povratna informacija Gradskog vijeća Grada Mostara koje je zatražilo dostavljanje dodatnih informacija kako bi mogli zauzeti stav po pitanju ove značajne inicijative.
“Dobija li Prenj kao jedno od najvrjednijih područja u Bosni i Hercegovini konačno odgovarajuću zaštitu, nakon pola stoljeća čekanja?”, pitaju iz Fondacije ACT.
“Uspostava novih zaštićenih područja ne predstavlja trošak i ne usporava razvoj, već upravo suprotno – omogućava dugoročnu zaštitu prirodnih resursa od neodrživih zahvata, istovremeno stvarajući pretpostavke za privlačenje domaćih i međunarodnih investicija u projekte zaštite okoliša i održivog razvoja”, navodi se u saopštenju.
Nakon što su lokalne zajednice pokazale spremnost, odgovornost sada prelazi na Federalno ministarstvo okoliša i turizma i resorno kantonalno ministarstvo HNK.
Prenj, sa svojim endemskim vrstama, divljim vrhovima i neprocjenjivim rezervoarima pitke vode, predugo je čekao. Pitanje više nije da li Prenj zaslužuje zaštitu, već da li su institucije spremne pratiti viziju cjelovite zaštite koju su građani i lokalne vlasti već prepoznali.
(AbrašMEDIA)

