Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sve agresivnije se obračunava s neistomišljenicima i političkim protivnicima uoči turskih izbora cenzurom i zatvorskim kaznama, objavio je u četvrtak Human Rights Watch.
Predsjednički i parlamentarni izbori zakazani su za najkasnije do sredine juna, ali je Erdogan izjavio da bi se mogli desiti i ranije. Ankete pokazuju da bi on i njegova AK stranka s islamističkim korijenima mogli izgubiti nakon 20 godina na vlasti.
U svom godišnjem svjetskom izvještaju, organizacija za zaštitu ljudskih prava navodi da turske vlasti koriste zakone o cenzuri na internetu i dezinformacijama kako bi ušutkale nezavisne medije, opoziciju i glasove protivljenja.
– Vlada je izvela vrlo agresivne manevre protiv političke opozicije, potpunom zabranom javnih protesta i zatvaranjem i presudama braniteljima ljudskih prava i kritičarima od strane sudova koji rade po političkim naredbama – navodi Hugh Williamson, direktor za Evropu i centralnu Aziju u Human Rights Watch, u izvještaju.
Direkcija za komunikacije Turske nije odmah odgovorila na zahtjev da komentira izvještaj.
Prošlog je mjeseca sud osudio gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, potencijalnog Erdoganova izazivača iz glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP), na dvije godine i sedam mjeseci zatvora, i izrekao mu zabranu bavljenja politikom zbog vrijeđanja javnih zvaničnika 2019. godine, u presudi na koju je uložio žalbu.
Erdogan je u reakciji na to izjavio da Turci nemaju pravo ignorirati pravne odluke i da će sudovi ispraviti sve greške u žalbenom postupku.
Ovog mjeseca, Vrhovni sud je zamrznuo bankovne račune prokurdske Narodne demokratske partije (HDP), treće po veličini stranke u parlamentu, dok vodi postupak o njenom gašenju zbog navodnih veza s militantima. Stranka negira te tvrdnje.
Turska je u oktobru usvojila zakon koji je predložila AK stranka i kojim bi se novinari i korisnici društvenih mreža kažnjavali do tri godine zbog širenja “dezinformacija”, što je izazvalo duboku zabrinutost zbog gušenja slobode govora.
Kritičari tvrde da ne postoji jasna definicija “lažnih ili obmanjujućih informacija”, ostavljajući zakon otvorenim za zloupotrebu od strane sudova koji nisu nezavisni. Vlada negira njihove tvrdnje da su sudovi posljednjih godina razbijali otvoreno neslaganje i ušutkivali protivnike.
Vlada tvrdi da novi zakon ima za cilj reguliranje internetskih publikacija, zaštitu zemlje i borbu protiv dezinformacija, prenosi Reuters.
(FENA)