Prema izvještaju pučke pravobraniteljice Hrvatske za 2019, prvi put najveći broj optužbi hrvatskih građana toj instituciji odnosi se na zdravstveni sistem, nakon čega slijede diskriminacija, radni i službenički odnosi, pravosuđe, prava osoba lišenih slobode i drugi, objavljeno je na službenom sajtu pravobraniteljice.
Kako se navodi u izvještaju pravobraniteljice Lore Vidović, objavljenom u srijedu, sistemski problemi mnogih građana u Hrvatskoj ostaju isti kao prethodnih godina i ozbiljna su prepreka ostvarivanju njihovih prava – žive u teškom imovinskom stanju, nedostaje im informacija o pravima i nemaju povjerenje u institucije, dok su im javne usluge često nedostupne.
“Primjer su sve duže liste čekanja na zdravstvene usluge i nedostatak liječničkih timova, pa onima koji ne mogu platiti privatne zdravstvene usluge i dalje ostaje čekati”, navodi se u izvještaju.
“Zato je pravobraniteljica u Izvješću preporučila poduzimanje konkretnih mjera radi njihova smanjenja, donošenje nove Mreže hitne medicine, ali i redovito i učinkovito informiranje građana o njihovim pravima iz zdravstvenog osiguranja. Zdravstvene usluge posebno su teško ostvarive u ruralnim područjima zbog dugogodišnjeg nejednakog regionalnog razvoja, koji za posljedicu ima i neadekvatan javni prijevoz i neodgovarajuće zdravstvene usluge.”
Diskriminacija Srba, migranata i Roma
Prema navodima pravobraniteljice, ohrabruje podatak prema kojem se 17 posto manje građana osjećalo diskriminirano, u poređenju s istim istraživanjem iz 2015, ali brojni izazovi i dalje ostaju.
“To se posebno odnosi na područje rada i zapošljavanja, prvenstveno na nejednako postupanje prema starijim zaposlenicima, onima narušenog zdravlja, članovima sindikata, ali i temeljem političkog uvjerenja i etničkog ili nacionalnog podrijetla. I tijekom 2019. se pripadnike romske i srpske manjine te migrante stigmatiziralo u javnom prostoru, a svjedočili smo i fizičkim napadima, posebno na pripadnike srpske manjine.
Stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti nešto su smanjene, no ne i kad su u pitanju starije osobe, posebno one koje žive same, jer su gotovo dvostruko ugroženije od prosjeka EU-a, što svakako treba uzeti u obzir kod boljeg ciljanja mjera iz socijalne skrbi. Starije, kao i beskućnike te mlade iz alternativne skrbi, potrebno je snažnije zaštititi izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, što, usprkos najavama, nije učinjeno ni u 2019. Isto vrijedi i za problem potpuno neadekvatnog, a time i gotovo nepostojećeg nadzora domova za starije i nemoćne, na koji upozoravamo niz godina, no on i dalje ostaje neriješen”, navodi se u izvještaju.
Izvještaj je nastao na osnovu 5.009 predmeta u kojima je pravobraniteljica postupala u 2019, informacija prikupljenih terenskim radom širom zemlje, relevantnih istraživanja, kao i podataka nadležnih tijela i drugih organa, koje je zatražila na 637 adresa.
(Agencije)