Klimatske promjene ubrzat će u 2023. godini humanitarne krize diljem svijeta, uz probleme izazvane oružanim sukobima i ekonomskim padom, navodi se u studiji nevladine organizacije International Rescue Committee (IRC).
Agencija sa sjedištem u New Yorku koju vodi bivši britanski političar David Miliband, označila je da je broj ljudi s humanitarnim potrebama naglo porastao u zadnjem desetljeću, približavajući se 339,2 miliona u odnosu na 81 milion u 2014. godini.
Klimatske promjene su među ključnim faktorima koji ubrzavaju humanitarne hitne situacije, istaknuo je IRC, unatoč činjenici da 20 zemalja na njegovom popisu za promatranje hitnih slučajeva – poput Haitija i Afganistana – doprinose u globalnim emisijama CO2 samo s dva posto, piše Reuters a prenosi Hina.
“Godina 2022. je pokazala da je uloga klimatskih promjena u ubrzavanju globalne humanitarne krize neporeciva”, ističe se u izvještaju.
Studija ukazuje na rekordno duga razdoblja kiše, koja su “donijela katastrofalnu nesigurnost prehrane u Somaliji i Etiopiji” i ubila hiljade ljudi u Pakistanu.
IRC je također označio potrebu za više “proaktivnog ulaganja u prevenciju i ublažavanje klimatskih promjena”.
Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala krizu
U međuvremenu je nesigurnost nabavke hrane već raširena zbog rastućih sukoba, kao i ekonomske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i pandemijom korona virusa, navodi se.
Osim toga, jaz između humanitarnih potreba i njihovog finansiranja narastao je od novembra 2022. na globalni deficit od 27 milijardi dolara.
“Donatori ne odgovaraju proporcionalno. Rezultat je da zajednice pogođene krizom ne mogu pristupiti uslugama koje su im potrebne za preživljavanje, oporavak i obnovu”, stoji u izvještaju.
Studija pod nazivom “Emergency Watchlist 2023” također je ukazala da je broj ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove danas porastao iznad 100 miliona, u odnosu na 60 miliona u 2014. godini, s Venezuelom koja je među najvećim pokretačima emigracije.
(Agencije)