Klimatske promjene trebalo bi proglasiti globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom jer se njihove posljedice intenziviraju brže nego što se poduzimaju mjere za njihovo ublažavanje, upozoravaju autori velikog novog izvještaja.
Po najnovijem izvještaju Lancet Countdowna, klimatske promjene postale su sve ozbiljnija i dugotrajnija globalna zdravstvena kriza, pri čemu zdravstveni rizici i posljedice ubrzano rastu otkako je Pariški sporazum stupio na snagu 2016. godine.
Zbog toga autori izvještaja pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Ujedinjene nacije (UN) da klimatske promjene formalno proglase globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.
Smatraju da bi takva formalna oznaka promijenila pristup globalnim klimatskim politikama, preusmjeravajući ih s dobrovoljnih i sporih obaveza na obavezno i koordinirano upravljanje vanrednom situacijom.
To bi omogućilo jačanje zdravstvenog nadzora i sistema ranog upozoravanja, bržu mobilizaciju resursa, uspostavljanje pravno obavezujućih mehanizama odgovornosti te uvođenje preventivnih mjera javnog zdravstva.
– Kako broj stanovnika raste i populacija stari, danas je više ljudi izloženo riziku nego prije deset godina, što dodatno povećava obim i hitnost prilagođavanja – naveli su autori izvještaja.
Pokazatelji iz izvještaja pokazuju da se od stupanja na snagu Pariškog sporazuma zdravstveni rizici i posljedice povezane s klimatskim promjenama ne samo povećavaju, već se i ubrzavaju u više područja u odnosu na prethodnu deceniju.
To uključuje pojedine zdravstvene rizike povezane s ekstremnim vrućinama, učestalost suša, ekstremne padavine te klimatske uslove pogodne za prijenos bolesti poput dengue groznice. Brži tempo ovih promjena ukazuje na to da postojeće mjere nisu dovoljne za zaštitu javnog zdravlja.
Među ostalim predloženim mjerama su trenutno globalno zabranjivanje novih istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, potpuno ukidanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2035. godine te prelazak na prehranu koja se pretežno temelji na biljnim namirnicama.
Zdravstvene prijetnje povezane s klimatskim promjenama nastavljaju rasti
Uprkos naporima u borbi protiv klimatskih promjena, emisije stakleničkih plinova i dalje dostižu rekordne nivoe. Klimatske promjene sve više utiču na zdravlje i ugrožavaju živote širom svijeta, dok se mogućnost izbjegavanja potencijalno katastrofalne budućnosti ubrzano smanjuje.
U izvještaju se navodi da je posljednjih 11 godina bilo najtoplije otkako postoje mjerenja, dok je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama porastao za gotovo 36 posto tokom posljednjih decenija.
Samo tokom 2023. godine ekstremne vrućine bile su povezane s rekordnih 710.000 smrtnih slučajeva, pri čemu se više od 70 posto tih smrti pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem.
Klimatske promjene također stvaraju povoljnije uslove za širenje bolesti koje prenose komarci i drugi prenosioci zaraze, uključujući dengue i Zika virus.
Ekstremne vremenske prilike i šumski požari također sve više ugrožavaju zdravlje ljudi, posebno ranjivih grupa stanovništva i regija koje imaju ograničene kapacitete za odgovor na posljedice klimatskih promjena.
U takvim okolnostima autori izvještaja smatraju da je neophodna hitna promjena pristupa da bi se promijenio smjer djelovanja i zaštitilo zdravlje i opstanak sadašnjih i budućih generacija.
(FENA)