Francuska će izgraditi najmanje šest novih nuklearnih reaktora u narednim decenijama, izjavio je predsjednik te zemlje Emmanuel Macron, stavljajući nuklearnu energiju u središte programa te zemlje na putu ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine.
Macron je rekao da će nove elektrane graditi i njima upravljati državna kompanija EDF i da će desetine milijardi eura javnih sredstava biti mobilisano za finansiranje projekata i osiguranje finansija EDF-a, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Ono što našoj zemlji treba, a uvjeti postoje, jeste preporod francuske nuklearne industrije”, rekao je Macron, predstavljajući svoju novu nuklearnu strategiju u industrijskom gradu Belfotr na istoku Francuske.
Uz obećanja da će ubrzati i razvoj solarne energije i vjetroelektrana na moru u Francuskoj, Macron je također najavio da želi da produži životni vijek starijih nuklearnih elektrana na 50 ili više godina sa sadašnjih 40 godina, pod uvjetom da su sigurne.
Prema procjeni EDF-a, cijena za šest novih reaktora iznosit će oko 50 milijardi eura, u zavisnosti od uvjeta finansiranja.
Prvi novi reaktor, tzv razvijeni Evropski reaktor pod pritiskom (EPR), bit će pušten u rad do 2035. godine, rekao je Macron, dodajući da će biti pokrenuta studija za još osam reaktora, mimo početnih šest novih nuklearki.
Francuska će također za deset puta povećati svoje kapacitete solarne energije do 2050. godine na više od 100 gigavata (GW) i planira izgradnju 50 morskih vjetroelektrana zajedničkog kapaciteta od najmanje 40 GW.
Kapacitet kopnenih vjetroturbina, koje nailaze na snažan otpor u javnosti, bit će udvostručen do 2050, prema riječima Macrona.
Reuters primjećuje da Macronova odluka da produži životni vijek postojećih nuklearnih elektrana označava preokret u odnosu na njegovo ranije obećanje da će zatvoriti više od deset od postojećih 56 reaktora EDF-a do 2035. godine.
Novi nuklearni plan sada cementira posvećenost Francuske nuklearnoj energiji, koja je bila glavni oslonac poslijeratne industrijske moći zemlje, ali čija je budućnost bila neizvjesna nakon što su Macron i njegov prethodnik obećali da će smanjiti njen udio u energetskom miksu zemlje.
Na promjenu Macronovog mišljenja utjecali su ambiciozni ciljevi Evropske unije za postizanjem nulte emisije CO2 u roku od tri decenije, s fokusom na energiju, uključujući i nuklearnu, čija proizvodnja ima manji ili nulti procenat emisija gasova s efektom staklene bašte nego fosilna goriva.
Rastuće cijene energenata i zabrinutost zbog oslanjanja Evrope na uvoz ruskog gasa također su doprinijeli zalaganju francuskih zvaničnika za veću energetsku nezavisnost cijelog regiona.
Međutim, pitanje nuklearne sigurnosti podijelilo je Evropu nakon japanske katastrofe u Fukushimi, pri čemu Francuska snažno lobira da nuklearna energija bude označena kao održiva u novim pravilima Evropske komisije o finansiranju zelenih energetskih projekata.
(Agencije)