Četrdeset pet posto poznatih cvjetnica u svijetu moglo bi biti u opasnosti od izumiranja, upozoravaju naučnici.
Ugrožene su orhideje, sorte ananasa i mnoge važne vrste usjeva.
Od blizu 19.000 novih vrsta biljaka i gljiva koje su otkrivene od 2020., za 77% se smatra da su ugrožene.
Studija koju su sproveli pri Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu uzela je u obzir istraživanja od 200 naučnika iz 30 zemalja.
Biljke podupiru svaki aspekt čovječanstva, rekla je dr. Matilda Brown, stručnjakinja za konzervaciju pri RBG Kew.
Ali sve su više ugrožene klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti.
“Ako uzmemo u obzir da devet od deset naših lijekova dolazi iz naših biljaka, ono s čime se potencijalno suočavamo jeste gubitak polovine naših budućih lijekova”, rekla je dr. Brown.
“Svaka vrsta koju izgubimo predstavlja prilike za koje i ne znamo da gubimo…Te biljke bi mogle biti lijek protiv raka, mogle bi biti rješenje protiv gladi…Izgubiti to prije nego što dobijemo šansu da istražimo benefite bila bi tragedija.”
Istraživači su uporedili velike uzorke podataka iz Svjetskog popisa vaskularnih biljaka (World Checklist of Vascular Plants), koja je trenutno najopširnija dostupna baza podataka o biljkama i uključuje Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode. Istraživači su sastavili niz ekstrapoliranih predviđanja o riziku od izumiranja.
Analiza ovih podataka također sugerira da bi moglo postojati 2.5 miliona vrsta gljiva na svijetu – od kojih 90% tek treba biti otkriveno.
Postoji nepotpuni podaci za oko 100.000 novih vrsta biljaka koje su otkrili botaničari, a koje tek treba službeno klasificirati. Tim iz Kewa kaže da bi ih trebalo automatski opisati kao ugrožene osim ako se ne dokaže suprotno.
Nedavno su otkriveni najveći svjetski divovski lopoč (Victoriana boliviana) i kraljičina gljiva jež (Hydnum reginae).
Izvještaj je također pokazao više od 30 globalnih “darkspots” u zemljama bogatim divljim životinjama koje botaničari još nisu istražili i mapirali. Mnoga od ovih područja nalaze se u tropskoj Aziji, uključujući Novu Gvineju i Vijetnam.
Dr. Samuel Pironon, iz RBG Kewa i Svjetskog centra za monitoring konzervacije UN-ovog programa za okoliš u Cambridgeu je rekao: “Od ključne je važnosti saznati gdje se nalazi većina vrsta koje su ostale neimenovane i nekartirane, od kojih će mnoge vjerovatno biti ugrožene. To bi nam pomoglo da poboljšamo naše procjene područja koja su prioritet za očuvanje.”
Izvještaj naziva kraljevstvo gljiva “sljedećom granicom u nauci o bioraznolikosti”.
Naučnici su analizirali okolišnu DNK iz uzoraka tla širom svijeta i proučavali zbirke na osnovu genoma i mašinskog učenja. Do sada je imenovano samo 155.000 vrsta gljiva.
Potencijal gljiva tek se počinje shvaćati, na primjer njihova sposobnost da konzumiraju plastiku i njihov “jezik” dekodiran njihovim električnim signalima.
Gljive mogu sve, rekla je mikologinja Kewa Ester Gaya.
Izvor: BBC News
Prevod: AbrašMEDIA