Na Svjetski dan Ozona 2023., koji se obilježava 16. septembra, slave se rezultati Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač po pitanju oporavljanja ozonskog omotača i smanjenja klimatskih promjena.
Posljednji podaci Naučnog odbora za procjenu Montrealskog protokola potvrdili su da je oporavak ozonskog omotača na dobrom putu i očekuje se da će se razine ozona iznad Antarktika vratiti na razine iz 1980. otprilike do 2066.
Zabranom tvari koje oštećuju ozon i omogućavanjem postepenog oporavka ozonskog omotača protokol štiti milione ljudi od raka kože i katarakta oka, čuva ekosisteme i usporava klimatske promjene, obzirom da su mnoge tvari koje oštećuju ozon također gasovi koji stvaraju efekat staklene bašte.
Međutim, zadaća Montrealskog protokola daleko je od završetka. Cilj Kigali amandmana na Montrealski protokol je postupno smanjiti proizvodnju i potrošnju hidrofluorougljika (HFC) – potentnih gasova koji zagrijavaju klimu a koji su korišteni kao zamjena tvarima koje oštećuju ozon u industriji hlađenja. Opća ratifikacija amandmana i njegova puna sprovedba ključni su iz više razloga.
Planet se zagrijava, što povećava potrebu za klimatizacijom u domovima, školama i na radnim mjestima. U isto vrijeme, povećavanje pristupa održivom hladnom lancu – kako bi hrana bila svježa i cjepiva održiva – ključno je za ispunjavanje ciljeva održivog razvoja. Ovaj rast u korištenju tehnologija hlađenja mora biti održiv, što znači pronalaženje sigurnih i ekološki prihvatljivih alternativa HFC-ima i povećanje energetske učinkovitosti opreme za hlađenje. Postupnim smanjivanjem HFC-a Kigali amandman mogao bi dovesti do toga da se izbjegne zagrijavanje do 0,5°C do 2100. Sprovođenje mjera energetske učinkovitosti moglo bi potencijalno udvostručiti taj broj.
Zaključak je jasan: Montrealski protokol je ključan već gotovo 4 desetljeća i nastavit će biti važan u zaštiti ljudskog zdravlja, prirode i klime.
Izvor: ozone.unep.org
Prevod: AbrašMEDIA