Tokom naučnih istraživanja na Ozrenu pronađena je vrlo rijetka i ugrožena vrsta tritona. Takođe, prema svim pokazateljima ovaj predio je i stanište s najvećom populacijom šišmiša velikog potkovičara, koji je jedna od najugroženijih vrsta u Evropi.
Piše: Jelena Jevđenić, Impuls
Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini je sve više investitora koji u službi krupnog kapitala istražuju prirodu naše zemlje. S druge strane, organizacije civilnog društva provode istraživanja prirode u BiH u svrhu očuvanja životne sredine i informisanja javnosti koliko je bogata naša zemlja biodiverzitetom, koji je osnovni ključ u borbi s klimatskim promjenama.
I ove godine Udruženje građana „Fojničani“ Maglaj, zajedno s Mrežom za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovine i organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja, početkom avgusta organizovali su naučno-istraživački kamp na Ozrenu. Istraživanje je trajalo pet dana, od 9. do 14. avgusta.
Davor Šupuković, sekretar udruženja „Fojničani“ Maglaj, izjavio je za Impuls da je Ozren kad je u pitanju biodiverzitet jako bitno područje.
„Pronašli smo makedonskog krestastog vodenjaka, tritona i ovo je najzapadniji nalaz, do sada je bilo da ova vrsta, koja je balkanski endem, obitava samo u istočnoj Bosni i Hercegovini. Na Ozrenu je najveća populacija u BiH, vjerovatno i na Balkanu, jer do sada nema podataka da je igdje utvrđena tolika brojnost ove vrste, tako da možemo reći da je ovo najznačajniji nalaz o pitanju herpetofaune“, rekao je Šupuković i dodao da je Ozren stanište s najvećom populacijom šišmiša.
„Šišmiši, veliki potkovičari, jedna su od najugroženijih vrsta u Evropi. Stanište na Ozrenu je najveće u BiH. Šišmiši su posebno zaštićeni međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik i BiH. Ova dva nalaza potvrđuju da je Ozren s biološke strane jako bitno područje i da je Ozren indikator jedne zdrave sredine“, ističe.
Ovogodišnji kamp je nastavak prošlogodišnjeg istraživanja Ozrena, kako bi se utvrdilo nulto stanje životne sredine ovog kraja. Ova istraživanja su važna, posebno zbog priče o geološkim istraživanjima Ozrena. Lokalno stanovništvo se već dvije godine bori da se na ovoj planini ne otvaraju rudnici koji bi ugrozili prirodu i doveli u pitanje njihov opstanak na tom lokalitetu.
„Ozren po planu treba biti zaštićeni nacionalni park, da li će to biti ili neka druga kategorija nismo sigurni, ali bitna je cjelokupna zaštita posebno u kontekstu ove priče o geološkim istraživanjima. Nama je bitno da izvršimo biološka istraživanja, da utvrdimo neko nulto stanje okoliša na Ozrenu, tako da u slučaju da se dogodi priča s rudnikom, onda ćemo imati jasne pokazatelje šta je taj rudnik uništio u pitanju biodiverziteta“, objašnjava Šupuković.
„Po završetku svih izvještaja mi ćemo izvještaj uputiti Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, tako da će zavod već imati materijal, bar početni dio, za studiju koja je temelj za zaštitu Ozrena“, dodaje Šupuković i naglašava da je zavod podržao ovo istraživanje.
Međutim, s druge strane zavod je dao i podršku drugoj vrsti istraživanja.
Nedavno je dao pozitivno mišljenje za geološka istraživanja Ozrena na kopanja do 30 centimetara i istovremeno su naglasili da eksploatacija ruda na područjima koja se nalaze pod zaštitom nisu moguća. Ovakav stav zavoda iznenadio je mnoge aktiviste s obzirom na to ova ustanova, ukoliko zagovara zaštitu područja, ne bi trebalo da daje podršku za bilo kakva istraživanja koja bi mogla da naruše prirodnu ravnotežu i da zagade predio.
„Svaka kompanija bi poslije takvog mišljenja odustala od radnji, jer ako vam kažu da je eksploatacija nemoguća, vi biste odustali od istraživanja. Zašto ulagati u nešto što je nemoguće. Ako kompanija ne odustane znači da se radi o nečemu drugom. Mi sumnjamo da su oni već proveli ta istraživanja“, govori Šupuković i naglašava da bi rudnik na Ozrenu uništio stanište šišmiša, koji su jedna od najznačajnijih ekoloških vrsta u prirodi zbog ravnoteže.
Ukoliko bi se desilo uništenje Ozrena, to bi predstavljalo i ozbiljno kršenje međunarodnih sporazuma i direktiva koje je potpisala i Bosna i Hercegovina, odnosno Bernske i Bonske konvencije, EUROBATS sporazuma te Europske direktive o staništima.
Prošlogodišnji Prošlogodišnji naučno-istraživački kamp na Ozrenu najviše je bio usmjeren na biospeleologiju i rezlutirao je pronalaskom insekta duvalius maglajensis, 11 vrsta šišmiša i arheološkim iskopinama kao što su ostaci keramičkog posuđa, dijelovi ognjišta i nastambi iz bronzanog doba, ostaci koplja i keramike iz mlađeg željeznog doba, te stećci i artefakti iz kasnog srednjeg vijeka. Istraživanja su bila fokusirana na pećinu Mokra megara, koja je prije rata bila zaštićena kao spomenik prirode. Naučnici i aktivisti se zalažu da se ta zaštita obnovi prema međunarodnim standardima.
Za ovu pećinu kažu da je prirodni fenomen. Pećina ima aktivni vodeni tok i sastoji se od pećinskih kompleksa, a pronađena je i špilja s jezerom. Ove godine su istražena četiri od pet objekata pećine. Pored Mokre megare, tu se nalazi i Suha megara, ali je neistražena, jer se nalazi u potencijalno sumnjivim minskim područjima.
Međutim, udruženje „Fojničani“ ima plan i za to. Oni trenutno rade na zagovaranju deminiranja tog područja koje se nalazi na granici entiteta i plan je napraviti jedan takozvani pećinski park, prvi u BiH, gdje bi bila omogućena posjeta svim ljudima koji su zainteresovani za posjetu pećinama.
„Mislimo da je taj dio Ozrena veoma turistički potentan, međutim, minska polja onemogućavaju razvoj turizma u tom kraju. To je jedno područje koje povezuje entitete. Deminiranje bi omogućilo razvoj turizma na Ozrenu i bolje uslove za mještane. Od svih prirodnih bogatstava na Ozrenu, taj pećinski kompleks je najznačajniji“, dodaje Šupuković.
Osim speleoloških istraživanja Mokre megare ove godine proučavanje je obogaćeno raznim oblastima iz nauke. Različiti eksperti istraživali su botaniku, ptice, gljive, vodozemce i gmizavce, kukce, te su na taj način pokrili sve važnije oblasti biologije.
Biospeleolog iz Sjeverne Makedonije Marin Komljenov već drugu godinu za redom je na Ozrenu. U izjavi za medije podsjetio je na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja pećine Mokre megare i okoline koji ukazuju na potencijalno postojanje nekoliko novih vrsta, uz pronađenog i po prvi put fotografisanog endemskog insekta “maglajski golemaš”. Prema nalazima Komljenova potencijalno su tu još dvije endemske vrste: jedna vrsta pauka i jedna vrsta vodenog račića.
Iz udruženja „Fojničani“ Maglaj naglašavaju da su dosadašnji prikupljeni podaci samo dio onog šta sve na Ozrenu obitava. Kažu da su samo zagrebali po površini, te da treba nastaviti istraživanja. Nastavak istraživanja planiraju provesti na proljeće, kada vegetacija bude u punom jeku, kada se budi i biljni i životinjski svijet.
U istraživanju je učestvovalo preko trideset eksperata-istraživača iz cijele regije i iz Poljske.
Lokalne organizacije civilnog društva su dale veliki, veliki angažman, napominju „Fojničani.
„Ozrenski studenac“ i „Čuvari Ozrena“ su ključ svega toga i imamo veliku podršku lokalnog stanovništva koje je kategorički protiv bilo kakvog uništavanja prirode na Ozrenu. Svi smo dali svoj doprinos ovoj priči koja bi trebala donijeti konačno zaštitu Ozrena“, zaključuje Šupuković.
Planina Ozren nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, u okolini Doboja, Petrova, Maglaja. Njegov najveći vrh je Velika ostravica od 918 metara nadmorske visine. Na planini se nalaze dva manja jezera: Orlovo i Goransko jezero. Godine 2018. berba trave ive na Ozrenu uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetske baštine. U selu Konopljišta nalazi se farma jelena lopatara.
Izvor: Impuls