Nestašica lijekova u BiH: Najteža situacija je sa bolničkom listom

U posljednje vrijeme puno se govori o nestašici lijekova u Bosni i Hercegovini.
Najveći problem je sa lijekovima koji su na bolničkoj listi, kaže prim. mr. ph. Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, dodajući da će se ubrzo morati praviti zamjenske liste na način kao što su to uradile zemlje u okruženju.

– Kada je riječ o bolničkoj listi lijekova, plašimo se da tu može doći do većih problema. Redovno pratimo stanje na terenu i ne možemo garantovati šta će se desiti u narednom periodu. Upozorili smo i Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje je naše resorno ministarstvo, ali i entitetska ministarstva zdravstva da se malo više povede računa o nestašicama koje se mogu dogoditi. Još uvijek je sve pod kontrolom, odnosno nestašice koje bilježimo nisu eskalirale, ali se upravo to može desiti. Moramo ozbiljno pristupiti tome i vidjeti koji su to zamjenski lijekovi koji moraju biti jednaki, znači da ljekari znaju šta iz koje farmakološke grupe mogu s kojim lijekom zamijeniti – ističe Grubiša.

Trenutno važeću dozvolu za stavljanje u promet u BiH ima 4.295 lijekova. Veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, što je lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača.
No iz Agencije dodaju da nije dovoljno da lijek ima važeću dozvolu za stavljanje u promet u našoj zemlji, nego da je i dostupan pacijentima.
– Proizvođači su u obavezi da u slučaju prekida u snabdijevanju tržišta lijekom obavijeste Agenciju. Prekidi mogu biti privremeni i trajni. U slučaju privremenih prekida, neophodno je navesti očekivani datum ponovne pojave lijeka na tržištu. Proizvođači su u obavezi navesti i razloge prekida u snabdijevanju tržišta lijekom – navodi Grubiša.

Agencija za lijekove BiH od 2018. godine raspolaže informacionim sistemom koji omogućava da su javno dostupne sve nestašice koje proizvođači prijave.
– Još uvijek za jedan dio nestašica saznamo od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, te kontaktiramo proizvođače da provjerimo dostupnost lijekova i vidimo koji su načini za prevazilaženje nedostupnosti lijeka našim pacijentima. Uvidom u prijavljenje nestašice u 2024. godini, ne možemo reći da se radi o jednoj grupi lijekova. Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. Što se tiče privremenih prekida, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabaci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja – kaže Grubiša.
Naglašava “da su u svakodnevnoj komunikaciji sa proizvođačima i veleprometnicima”.
– U prošloj godini smo nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitenih, efikasnih i sigurnih lijekova, čime smo utjecali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše Agencije. Nadalje, BiH nije članica Evropske unije i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu prednost – kazala je Grubiša.
Iz Agencije naveli su neke primjere prijavljenih nestašica:
– Nosilac dozvole Pliva d.o.o. prijavio je trajnu nestašicu lijeka Ladiomil koji u svom sastavu ima aktivnu supstancu maprotilin. Budući da ne postoji na našem tržištu lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača, pacijenti se u ovom slučaju trebaju obratiti ljekaru za propisivanje adekvatne terapije. Nosilac dozvole je obavijestio i ljekare da ovog lijeka više neće biti na našem tržištu.
– Nosilac dozvole Novo Nordisk Pharma d.o.o. je prijavio trajnu nestašicu lijeka Norditropin Nordiflex koji u svom sastavu ima aktivnu supstancu somatropin. Proizvođač nije mogao osigurati kontinuitet u snabdijevanju našeg tržišta ovim lijekom. Usljed učestalih nestašica, pacijenti su uglavnom prevedeni na lijekove drugih proizvođača i ovaj proizvođač je odlučio da ovaj lijek više neće proizvoditi.
– Proizvođač Galenika je prijavio privremenu nestašicu lijeka Chloramphenicol Galenika mast za oči. U pretodnom periodu smo dozvolili uvoz lijeka sa aktivnom supstancom hloramfenikol u obliku masti za oči proizvedenog za drugo tržište, a u skladu sa specifikacijom odobrenom kod nas, kako bi lijek bio dostupan pacijentima.

(Faktor.ba)