Nezirović: Svoje svjetonazore izgradio sam i na onome što je Matvejević za života govorio i pisao

Bosanskohercegovački književnik Elvedin Nezirović dobitnik je regionalne književne nagrade “Predrag Matvejević” za 2022. godinu. Komentarišući činjenicu da je dobio nagradu koja nosi ime po istaknutom eruditi, intelektualcu Predragu Matvejeviću te simboliku nagrade, Nezirović je u razgovoru za Fenu kazao da mu je drago da nagrada uopće postoji, jer to je najmanje što je Predrag Matvejević zaslužio, prije svega kao pisac.

Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.

– Značaj Matvejevićevih knjiga, valjda je to izlišno napominjati, prevazilazi okvire književnosti i, kao što je to slučaj sa svim velikim piscima, ima tu snagu da oblikuje stvarnost, dakle i onu u kojoj su nastajale, ali i onu u kojoj ih danas čitamo. Što se mene lično tiče, ja sam se za Predragovo djelo, i ljudsko i književno, trajno vezao tokom rata i prvih godina poraća. Kao neko ko je preživio opsadu istočnog Mostara, kojeg su tokom 1993. i 1994. razarale Tuđmane i Bobanove haubice, duboko sam svjestan svega onoga što je učinio da bi evropskoj i svjetskoj javnosti skrenuo pažnju na te tragične događaje – kazao je Nezirović.

Nezirović je istaknuo da je Predrag Matvejević od samog početka shvatio da to nije rat dva plemena ili dva naroda, nego prije svega rat dobra i zla, u kojem se jasno zna ko je agresor i rušitelj, a ko žrtva.

– Kasniji historijski i sudski procesi, pogotovo onaj koji se vodio pred Međunarodnim tribunalom u Hagu u slučaju Prlić i ostali, potvrdili su ispravnost njegovih stavova, te dali precizan pravni opis onoga što smo mi u Mostaru i Hercegovini iskusili na svojoj koži. Iz moje perspektive, takve stvari se ne zaboravljaju. One se pamte do smrti – podvukao je Nezirović.

U obrazloženju žirija koje potpisuje književnica Darija Žilić, između ostalog se navodi da “svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, treba književnost koja je beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivat će i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok promiču humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević. I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljedbenik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir”, zapisano je u obrazloženju nagrade.

Nezirović je u komentaru kazao da nije nikakva tajna da je svoje svjetonazore izgradio, između ostalog, na svemu onome što je Predrag Matvejević za života govorio i pisao.

– Ako je to žiri primijetio, onda mogu samo da kažem da sam zbog toga više nego sretan. I ponosan -mišljenja je Nezirović.

Govoreći o simbolici samog naslova, te šta je to “o čemu se ne govori a trebalo bi, kako u romanu tako i u Mostaru, Bosni i Hercegovini danas”, Nezirović smatra da je riječ o širokom pitanju na koje se i ne usuđuje odgovarati.

– Mogu samo da kažem da se u Mostaru danas o Predragu Matvejeviću vrlo malo govori i nedovoljno zna. Odnos Grada i gradskih vlasti prema možda i najvećem piscu kojeg je Mostar ikada imao, takav je da zavrjeđuje svaku osudu. Predrag je prešućen iz različitih razloga, ali upravo zbog toga, značajniji je i važniji nego što je ikada bio. S druge strane, u Mostaru postoje nevladine organizacije poput Centra za mir i multietničku saradnju, ali i mnogi pojedinci i Predragovi prijatelji koji pokušavaju sačuvati sjećanje na njega i činjenicu da je Mostar bio i ostao jedan od njegovih gradova – podvukao je u razgovoru za Fenu ovogodišnji dobitnik nagrade “Predrag Matvejević” Elevidin Nezirović.

Nagradu “Predrag Matvejević” pokrenuli su prošle godine Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u suradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.

Nagrada će biti dodijeljena 7. oktobra (na Matvejevićev rođendan).

(FENA)