Prema informacijama koje su se pojavile među mještanima Pljeve, na području izvora rijeke Plive (lijevi izvor – kod Vasića) planira se izgradnja nove hidrocentrale, iza koje navodno stoji Stevan Medić, vlasnik firme „Medex Prom“, koji je u prethodnom periodu otkupio više parcela i objekata na tom lokalitetu, piše Jajce Online.
Kako tvrde mještani, jučer su na terenu viđen Sretan Ivić, koji se u javnosti spominje kao stručnjak za projekte izgradnje hidrocentrala, a povezuje se i sa projektom u Janjskim otokama.
Navodno su zajedno sa Stevanom Medićem obilazili lokalitet i pregledali dokumentaciju vezanu za budući projekat.
Prema riječima očevidaca, došlo je i do verbalne rasprave s jednim od mještana koji se usprotivio ideji izgradnje centrale na izvoru Plive, smatrajući da bi takav projekat mogao ugroziti prirodni ambijent i razvoj turizma od kojeg živi veliki broj ljudi na ovom području.
Mještani također tvrde da je investitor tek predao zahtjeve i dokumentaciju za pokretanje projekta, ali da se u papirima spominje kako je još u vrijeme Austro-Ugarske na tom području postojala mala „dinama“, odnosno objekat za proizvodnju električne energije uz stari mlin.
Posebno zabrinjava činjenica da se, prema tvrdnjama lokalnog stanovništva, na relativno malom području već nalaze dvije hidrocentrale, dok bi ovo bila treća.
„Prva centrala je kod Maleševog mosta, druga u blizini izvora, a sada se planira i treća, upravo na samom izvoru Plive“, navodi jedan od mještana, dodajući da su stanovnici spremni na novu borbu – ne samo da zaustave nove projekte, nego i da preispitaju i uklanjanje postojećih objekata koji, kako tvrde, narušavaju rijeku i njen prirodni tok.
Za sada nema zvaničnih informacija o veličini planirane hidrocentrale niti o tome u kojoj je fazi procedura izdavanja dozvola. Međutim, sama mogućnost izgradnje objekta na jednom od najpoznatijih prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini izazvala je zabrinutost dijela građana, koji strahuju od mogućih posljedica po izvor Plive, okoliš i turizam.
Rijeka Pliva pred kolapsom
Rijeka Pliva, jedan od najvrjednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini i Evropi, danas je pod sve većim i agresivnijim pritiskom koji prijeti da je trajno uništi – od njenih izvora u području Šipova, pa sve do vodopada i ušća. Umjesto da se ovaj prostor zaštiti kao strateški prirodni resurs i simbol identiteta ovog kraja, on se sve više pretvara u zonu nekontrolisanih intervencija, privatnih interesa i sistematske devastacije.
U Šipovu je najvidljiviji problem izgradnja mini-hidroelektrana i energetskih postrojenja koja, pod krinkom „zelene energije“, direktno ugrožavaju tok Plive, smanjuju protok vode i narušavaju sedrene procese koji su hiljadama godina stvarali jedinstveni krajolik. Građani već godinama upozoravaju da se rijeka dijeli, pregrađuje i ekonomski iskorištava bez stvarnog uvažavanja ekoloških posljedica, dok se priroda gura na marginu u korist privatnog profita.
U Jezeru dodatni alarm izazivaju geološka istraživanja i bušenja koja se provode u krškom području izuzetno osjetljivom na svaku intervenciju. Svako dublje zadiranje u podzemne slojeve nosi rizik promjene prirodnih tokova voda, ugrožavanja izvorišta i dugoročnog destabiliziranja cijelog slivnog sistema Plive. Građani s pravom strahuju da je ovo uvod u rudarske projekte koji bi imali katastrofalne posljedice po okoliš i pitku vodu.
U Jajcu se istovremeno odvija jednako zabrinjavajući proces: uništavanje i betoniranje obala Plive, divlja i neplanska gradnja uz Plivska jezera, širenje vikendica i ugostiteljskih objekata bez adekvatne kontrole, kao i ozbiljan problem kanalizacije i otpadnih voda koje završavaju direktno u rijeci. Umjesto zaštite, svjedočimo degradaciji prostora koji bi trebao biti zaštićeni prirodni i turistički biser. Obale se zatvaraju betonom, prirodni tok se mijenja, a ekosistem se polako guši.
Ono što je posebno porazno jeste činjenica da se sve ovo dešava uprkos javnim upozorenjima, protestima i protivljenju lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i stručnjaka. Interesi kratkoročnog profita, lošeg planiranja i nekontrolisane gradnje stavljeni su ispred dugoročne zaštite prirode, zdravlja ljudi i budućnosti cijelog kraja.
Pliva nije samo rijeka, ona je sistem, izvor života, identitet i prirodno naslijeđe koje pripada generacijama, a ne pojedinačnim projektima i investitorima. Ako se ovakav trend nastavi, posljedice neće biti samo estetske ili lokalne – one će biti trajne i nepovratne.
Zato je pitanje više nego jasno: hoćemo li zaštititi Plivu kao zajedničko dobro ili ćemo je prepustiti betoniranju, bušotinama, kanalizaciji i interesima koji je polako pretvaraju u uništeni vodotok?
Vrijeme za odgovor ističe…