Novo istraživanje britanskih znanstvenika pokazalo je da postoji hitna potreba za djelovanjem u urbanim sredinama, čija je svrha smanjiti negativan utjecaj ekstremnih vremenskih prilika na zdravlje i dobrobit osoba treće životne dobi.
Istraživanje su proveli znanstvenici s Urbanog instituta pri Sveučilištu Heriot-Watt u Edinburghu u suradnji sa stručnjacima Stockholmskog instituta za okoliš pri Sveučilištu York.
Oni smatraju da klimatske promjene i porast ekstremnih vremenskih događaja predstavljaju “golem izazov” kada su posrijedi zdravlje i dobrobit starijih ljudi te upozoravaju da je riječ o gorućem javnozdravstvenom problemu.
U izvješću pod nazivom “Zdravo starenje u klimi koja se mijenja”, britanski istraživači ukazuju na potrebu za “učinkovitim djelovanjem” koje bi pridonijelo stvaranju inkluzivnih i klimatski otpornih gradova i zajednica, prijateljski nastrojenih prema starijim osobama.
Predložili su i konkretne mjere, poput gradnje stambenih objekata otpornih na ekstremne klimatske okolnosti i projektiranje “vanjskih prostora otpornih na klimu”, poput autobusnih postaja u sjeni, ulica s drvoredima i više gradskih odmorišta.
Među ostalim zamislima je i gradnja svojevrsne “kupole-skloništa” gdje bi se osobe treće životne dobi mogle skloniti od ekstremnih vremenskih uvjeta u “područjima s najtoplijom klimom” te im istodobno omogućiti druženje.
Voditelj istraživanja, profesor Ryan Woolrych, direktor Instituta za urbanizam na Sveučilištu Heriot-Watt podsjetio je da “klimatske promjene imaju golem utjecaj na stariju populaciju koja je često i najviše izložena riziku od ekstremnih vremenskih prilika”.
Podsjetio je da u Velikoj Britaniji danas živi više od 11 milijuna ljudi u starijih od 65 godina, što je gotovo 19 posto ukupnog stanovništva, a očekuje se da će do godine 2030. ova demografska skupina porasti na 13 milijuna ljudi ili 22 posto ukupnog stanovništva.
Autori studije istaknuli su da klimatske promjene povećavaju ozbiljnost i učestalost ekstremnih vremenskih događaja.
U razdoblju od 2022. do 2023. prikupili su mišljenja više od 140 starijih osoba, kreatora politika i liječnika iz Engleske, Sjeverne Irske, Škotske i Walesa. Istraživali su i koji čimbenici pridonose otpornosti starijih ljudi na klimatske promjene, uključujući toplinske valove, poplave i oluje.
Studija donosi brojne preporuke za djelovanje, među kojima je i osnaživanje starijih osoba za klimatske akcije te preporučuje da se klimatske promjene prepoznaju kao neposredan javnozdravstveni problem te opisuje na koji način klimatske promjene mogu izravno i neizravno utjecati na zdravlje i dobrobit starijih osoba.
Više temperature prouzročene toplinskim valovima mogu rezultirati povećanom smrtnošću. Pritom treba imati na umu smanjenu sposobnost regulacije tjelesne temperature među osobama treće životne dobi.
Šteta od snažnih oluja i prekid prometa zbog ekstremnih vremenskih uvjeta mogu smanjiti mobilnost starijih osoba, njihovu društvenu interakciju i pristup osnovnim uslugama. Sve to negativno utječe na dobrobit starijih osoba.
“Naše društvo stari, a to za sobom povlači posebne zdravstvene potrebe”, zaključio je dr. Gary Haq, viši istraživač Stockholmskog instituta za okoliš na Sveučilištu York, koji je surađivao na projektu.
(Hina)