S ledenjacima koji se tope neviđenom brzinom zbog klimatskih promjena, beskičmenjaci koji žive u rijekama s hladnom otopljenom vodom europskih Alpa suočit će se s gubitkom staništa širokog raspona, upozoravaju istraživači.
Mnoge vrste vjerojatno će postati ograničene na hladna staništa koja će se zadržati samo u višim predjelima planinskog lanca, a ta će područja vjerojatno biti izložena pritiscima skijaške i turističke industrije ili razvoja hidroelektrana.
Nova studija, koju su zajednički vodili Univerzitet u Leedsu i Univerzitet u Essexu, poziva konzervacijske stručnjake da razmotre nove mjere za zaštitu vodene bioraznolikosti.
Beskičmenjaci imaju ključnu ulogu u ekosistemima
Beskičmenjaci kao što su kamenjarke, mušice i pljosnati crvi, igraju ključnu ulogu u kruženju hranjivih tvari i prijenosu organske tvari do riba, vodozemaca, ptica i sisara u širem alpskom ekosistemu.
Koristeći kartografske podatke ledenjaka, krajolika i biodiverziteta prikupljene širom Alpa, naučnici iz cijele Europe simulirali su kako će se ključne populacije beskičmenjaka u tom planinskom lancu vjerojatno promijeniti od ovog perioda do 2100. godine zbog klimatskih promjena.
U istraživanju je učestvovalo devet europskih istraživačkih institucija. Prikupljeni su podaci o području Alpa koje pokriva više od 34.000 kvadratnih kilometara, te su ti podaci o biodiverzitetu upoređeni s očekivanim promjenama ledenjaka i riječnih tokova.
Bilo je dovoljno podataka za modeliranje onoga što bi se moglo dogoditi s 19 vrsta beskičmenjaka, uglavnom vodenih insekata, koji žive u hladnovodnim područjima Alpa.
Modeliranje je predvidjelo da će beskičmenjaci tražiti hladnije uslove u najvišim dijelovima planinskog lanca. Međutim, u budućnosti će ta hladnija područja vjerojatno biti prioritet za skijanje ili turizam ili razvoj hidroelektrana.
Analize su pokazale da kako se ledenjaci tope i povlače, velike promjene će se desiti u doprinosu vode rijeka koje teku kroz Alpe.
Kratkoročno, neke rijeke će nositi više vode i formirat će se neke nove pritočne rijeke, ali tokom nekoliko desetljeća većina će rijeka imati manje vode, teći sporije i kao takve postati stabilnije, a moguća će biti razdoblja u godini kada nema protoka vode. Osim toga, većina vode u alpskim rijekama također će biti toplija u budućnosti, pojašnjava dr. Jonathan Carrivick, jedan od voditelja istraživanja.
Do kraja ovog stoljeća, u tim uslovima, većina vrsta bi doživjela stalne gubitke staništa, a samo nekoliko vrsta bi imalo koristi od tih promjena. Ostale vrste bi našle utočište na novim mjestima.
Ova studija predstavlja jedan od mogućih scenarija, uzimajući u obzir trenutne klimatske trendove.
“Odlučna akcija svjetskih aktera da smanje emisije stakleničkih gasova mogla bi ograničiti gubitke biodiverziteta. S druge strane, nedjelovanje bi moglo značiti da će se gubici dogoditi ranije nego što predviđamo”, poručuju naučnici.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA