Boris Trogrančić, bh. fotograf obišao je nekoliko zanimljivih mjesta u Bosni i Hercegovini ovih dana, a sa čitateljima Akta.ba je podjelio fotografije koje je napravio planinareći planinom Vranicom.
“Ova planina je zaista pravi raj za svakog ljubitelja prirode”, kazao nam je Boris.
Poznata je po Prokoškom jezeru. Ovo unikatno jezero je ledenjačkog postanka, što znači da je nastalo u dalekom pleistocenu. Dom je endemskog vodozemca (guštera) Tritona (Triturus Alpestris Reiseri).
Planinska grupa Vranica, koja predstavlja geografski centar BiH, ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih vapnenačko-dolomitnih bosansko-hercegovačkih planina. Vranica ima nekoliko vrhova koji prelaze 2000 metara iznad mora. Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg paleozoika. To je najveće paleozojsko jezgro bosansko-hercegovačkih planina. Najviši dijelovi planine prostrani su planinski pašnjaci, dok niži dijelovi obiluju šumama.
Planina leži na vulkanskom pojasu, a u neposrednoj blizini se nalazi davno ugasli mega-vulkan Tethys.
Vranica je osim po malom vodozemcu poznata i po još dosta endemskih vrsta biljaka, poput alpske ruže, bijelog zvonca, bosanske zvončike i vraničke vrkute.
Predjeli Vranice obiluju polodovima poput brusnice i borovnice, a od pamtivijeka je ova planina, zbog pitomih pašnjaka na velikim nadmorskim visinama i obiljem vode u visokom gorju, poznata po stočarstvu i proizvodnji vrhunskog sira.
Planina je pogodna za planinarenje, jer planinarske staze variraju od lakih za početnike, preko srednje teških pa sve do izuzetno teških staza koje savladavaju velike razlike u nadmorskoj visini na kratkom prostoru, te su idealne za sve one koji žele održavati tijelo u vrhunskoj kondiciji.
“Ja kao planinar uživam u prizorima koje mi ova planina pruža, i svaki put otkrijem nešto novo. Malo ljudi je upoznato s činjenicom da rijeka Vrbas, koja pripada savskom slivu, zapravo izvire na Vranici. Ovdje se nalazi još dosta izvora, brojni slapovi, kao i špilje i jame”, istakao je.
No nije sve tako svijetlo. U posljednje vrijeme sve češće svjedoči masovnoj pojavi četverotočkaša (quadova) i cross motora. Oni se nemilice voze čak i mimo puteva po planini, praveći buku, zagađujući tlo, čineći tako trajnu i nenadoknadivu štetu prirodi.
“Oni ostavljaju tragove na nježnim planinskim livadama koje se teško i dugotrajno oporavljaju. Bilo bi puno ljepše kad bi se u planine odlazilo samo i isključivo pješačenjem, kako bi one i dalje ostale netaknute i bile svijet za sebe što i zaslužuju”, poručio je Boris.
(Akta.ba)