Studija “Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju”, čiji je cilj jačanje otpornosti društava na potencijalno štetan sadržaj koji se širi na internetu, predstavljena je danas u Sarajevu.
Studiju, koja daje pregled vrsta štetnog sadržaja te opisuje zakonodavne, regulatorne i samoregulatorne okvire za borbu protiv štetnog sadržaja u BiH i njihovu usklađenost s međunarodnim standardima, proveo je Mediacentar Sarajevo u saradnji s UNESCO-om.
Kako je kazao šef Kancelarije UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, društvene mreže su osmišljene kako bi povezale ljude i promovisale raznolikost, ali danas se one u BiH koriste na potpuno drugačiji, pogrešan način.
– Promoviše se govor mržnje, netolarancija, govori se protiv kulturnog diverziteta u BiH i ovo je jedan od načina da vidimo kako se to može regulisati. Najveći problem je da sloboda izražavanja koristi na način da se može govoriti protiv drugih i da se može druge vrijeđati. Dakle, korištenje društvenih mreža povlači veliku društvenu odgovornost – kazao je Šešum.
Navodi da se nastoji pospješiti angažman cjelokupne društvene zajednice kako bi se spriječilo iskorištavanje društvenih mreža na ovaj način, te da su u fazi formiranja dvije koalicije koje će se baviti suzbijanjem govora mržnje, a druga će se baviti kreiranjem sadžaja na društvenim mrežama.
Istraživačica Mediacentra Sarajevo Anida Sokol navodi da je istraživanje ukazalo na oblike štetnog sadržaja na interentu, protiv kojih grupa je to djelovanje usmjereno i koji samoregulatorni i zakonodavni okviri protiv štetnog sadržaja postoje u BiH, te kako se oni provode online, šta su prepreke u njihovom provođenju i da li su usklađeni s međunarodnim standardima.
– Gledali smo i smjernice društvenih mreža i kako se te smjernice koriste u BiH. Dali smo set preporuka kako bolje regulisati štetan sadržaj na internetu. Moramo razlikovati štetan sadržaj koji nje zabranjen i nezakonit sadržaj na internetu, jer oni traže različite odgovore – objasnila je Sokol.
Vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije Evropske unije u BiH Jurgis Vilcinskas dodaje da nove digitalne tehnologije daju mnogo mogućnosti za promovisanje ljudskih prava, ali istovremeno se mogu koristiti za širenje dezinformacija, govora mržnje i slično. To često nije nezakonito jer se mora osigurati sloboda govora, ali u svakom slučaju je štetno.
– Često sloboda govora omogućava različitim akterima da na interentu vrše manipulaciju, šire teorije zavjere i potiču konflikt. Svi imaju određenu ulogu da bi se zaustavila šteta koju takve radnje uzrokuju, a prvenstveno političari i zvaničnici, zatim organi za provođenje zakona i na kraju civilno društvo – naveo je.
Dodaje da u BiH ima mnogo posla kada je u pitanju regulacija ovog segmenta, počev s podizanjem stepena medijske pismenosti, te uvođenja zakona u skladu s međunarodnim standardima, a koji će poslužiti za sankcionisanje širenje štetnih sadržaja.
(FENA)