Prevara u Studiji utjecaja na okoliš kompanije Adriatic Metals/Eastern Mining

Shodno Načelu održivog razvoja i Načelu opreza i prevencije (član 5. i član 6. Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, očuvanje biodiverziteta je u prvom planu, kao i sprečavanje degradacije okoliša u slučajevima postojanja prijetnje od nepopravljive štete .po okoliš.

Shodno Načelu učešća javnosti i pristupa informacijama (član 10. i član 40. Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine), svaki pojedinac i organizacija imaju pravo na pristup informacijama, a javnost ima pravo učešća u postupcima; prema Načelu zagađivač plaća (član 11. istog Zakona) jasno je da svako zagađenje mora direktno sanirati i nadoknaditi zagađivač.

Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA

Član 37. Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine zabranjuje diskriminaciju kod učešća javnosti.

Ipak, kao što ćete čitati u daljem tekstu, napravljeni su teški propusti u vezi sa samom dodjelom okolišne dozvole takozvanom investitoru.

Dakle, iako to propisuju važeći zakonski propisi, ali i međunarodne konvencije čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, pri dodjeli dozvola su grubo prekršena prava građana lokalne zajednice na koju će projekat Vareš imati direktan i najteži utjecaj: Kakanj. Građani Kaknja će ovim projektom ostati uskraćeni za pitku vodu koja im dolazi iz rijeke Bukovice; da to ne bude sve: jedina alternativa pitke vode za ovaj gradić od 40 000 stanovnika je bila rijeka Trstionica, ali je tu rijeku kompanija već uništila iako rudnik još nije ni otvoren (možemo samo zamisliti razmjere zagađenja AKO bude otvoren).

O Studiji utjecaja na okoliš i okolišnoj dozvoli

Studiju utjecaja na okoliš je za kompaniju Eastern Mining radio Rudarski Institut d.d. Tuzla.

Pomenuti Institut je dioničko društvo; jedan od dioničara je Esad Oruč (dioničar broj 14). Isti taj Esad Oruč (hidrolog) je radio na Studiji utjecaja na okoliš za Eastern Mining. Tu ništa ne bi bilo sporno da se pomenuti Esad Oruč, hidrolog nije našao na platnoj listi kompanije kao „nezavisni“ konsultant.

Pitanje se postavlja je li navedeni hidrolog poštovao pravila stuke ili pravilo „ko više novca ponudi“, jer je već sada na terenu jasno da projekt Vareš ima ogroman negativan utjecaj na podzemne i površinske vode ovog područja.

Važno je još napomenuti da je Studija koju je radio Rudarski Institut d.d. Tuzla jedina studija za ovaj projekat koju su odobrila nadležna tijela BiH i da je na osnovu te studije izdana i okolišna dozvola.

Kompanija Eastern Mining d.o.o je značajno promijenila svoj plan na osnovu kojeg je izrađena Studija i na osnovu kojeg je dobijena okolišna dozvola. Promjena se dešava u 2021. godini, a dozvole se ishoduju u 2020. godini. Prema studiji na lokalitetu se ne predviđa drobljenje rude već samo utovar i transport do pogona za preradu, dok će se prerada vršiti u pogonu za preradu.

Kompanija u augustu 2021. predstavlja definitivnu studiju izvodljivosti u kojoj uvodi:

1. Značajno veći plato (jalovište)
2. Tri drobilice
3. Prema Studiji Rudarskog Instituta d.d. Tuzla ispuštanje vode iz rezervoara u okoliš se ne očekuje, dok se kasnije prema ESIA očekuje

U Studiji se navodi da će se pojaviti otpadni stijenski materijal i predviđa kapacitet od 160.000 metara kubnih i navodi da to ne predstavlja opasni otpad (!!!). Kompanija mijenja plan i želi postaviti tri dobilice, koje bi drobile rudu kroz različite korake, sa nešto manje od 50 cm veličine na manje od 1 cm. Ovo će osloboditi velike količine prašine, a ako će koristiti vodu za suzbijanje prašine, ta voda mora negdje ići. Ništa od ovoga nije predviđeno odobrenom Studijom, niti okolinskom dozvolom. Drobilice će praviti dodatnu buku. U okolišnoj dozvoli se navodi modularna drobilica, ali ništa mimo toga se ne razmatra niti analizira.

Na osnovu dokumenta pod nazivom:

STUDIJA O PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠ PODZEMNE EKSPLOATACIJE KOMPLEKSNE RUDE OLOVA, CINKA, BARITA I PRATEĆIH MINERALNIH KOMPONENTI U LEŽIŠTU “RUPICE” OPĆINA VAREŠ

koja se može naći na ovom linku, iz marta 2020. godine održana je javna rasprava u selu Borovica, 31.08.2022. godine u 10 sati. Nacrt dozvole je dat na linku

Ova rasprava je održana u udaljenom selu u jeku pandemije i utjecaji rudnika obuhvataju mnogo više od sela Borovica i općine Vareš, ali su održali javnu rasporavu tamo, 31.08.2020., ponedjeljak, u 10 sati, za vrijeme pandemije. Lokalna zajednica Kakanj nije obaviještena o navedenoj raspravi.

Naime, javna rasprava je morala biti održana i u lokalnoj zajednici Kakanj, obzirom da je to lokalna zajednica kojoj će projekat ugroziti (i ugrožava) osnovna ljudska prava: pravo na vodu i zdravu životnu sredinu. Inače, javna rasprava je morala biti održana u svim lokalnim zajednicama na koje će projekat imati utjecaj: Kakanj zbog rijeka Trstionice, Borive i Bukovice i zbog ugrožavanja biodiverziteta na izuzetno vrijednom području; lokalnoj zajednici Breza: zbog Male rijeke, lokalnoj zajednici Olovo zbog rijeke Bioštice i Duboštice, lokalnoj zajednici Zavidovići zbog rijeke Krivaje.

Studija navodi šta su očekivane emisije u zrak: utovar, transport i odlaganje, te transport do pogona prerade Veovača I.

I ovdje se slično navodi:

I ovdje:

Nivo buke ne uključuje drobilice.

Navode za šta će se industrijska voda koristiti:

Ovdje se navodi da se ispuštanje vode iz rezervoara u okoliš ne očekuje:

Sa druge strane kompanija kasnije u svojim dokumentima (ESIA) navodi da će vodu ispuštati u Vrući potok (što i čine!):

Pored ovoga, manjkava studija navodi i Katastarska općina (K.O.) Lipnica u općini Vareš. Zanimljivo da se slična greška potkrala i u Službenim novinama ZDK gdje se K.O Lipnica nalazi zajedno sa K.O Borovica u općini Vareš. Da li je greška? Da li su preoteli katastarsku općinu? -Nisu! Katastarska općina (K.O.) Lipnica pripada općini Kakanj oduvijek! Namjerno je napraavljena takva greška kako bi se lokalnu zajednicu Kakanj isključilo iz javne rasprave (koja je obavezna), a upravo ta lokalna zajednica će trpjeti i najteže posljedice ovogkatastrofalnog projekta!

Što se tiče zaštite vode studija navodi da se područje nalazi u vodozaštitnoj zoni proglašenoj od strane kantona:

Dakle, planirani rudnik Rupice, kao i cijeli projekat se nalaze na II i III vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice koja je pitka voda za 40000 građana Kaknja. U ovim zonama se strogo zabranjuje, između ostalog, sječa šume, bilo kakve iskopine i zemljani radovi, eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja puteva, kao i sve druge aktivnosti koje mogu ugroziti površinske i podzemne tokove. ( petak, 10.12.2010. „SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA“ Broj 12)
Ipak, kompanija sve navedeno radi i to pokazuje stanje na terenu.

Čime se voda može zagaditi kompanija sama navodi u svojoj ESIA. U odobrenoj Studiji se talij ne navodi nikako, dakle podatak je skriven.

To je dokument koji je objavio i EBRD. Ovo je njihova ESIA.
Da li EBRD podržava ovako nezakonite aktivnosti koje su očigledno lažiranje podataka, izbjegavanje odgovornosti, pa čak i nezakonito pogodovanje kompaniji? Napomena: navedena ESIA nije odobrena od strane nadležnih organa u BiH.

Non-Technical Summary of the Environmental and Social Impact Assessment Vares Polymetallic Mine September 2021 sadrži i ovaj dio:

Piše da općina Kakanj trenutno utvrđuje vodozaštitne zone u zakon. Očekuje se da Rupice pripadnu zoni 4, zona sa najmanjom zaštitom. Ako ovo bude tako aktivnosti projekta mogu se nastaviti dok god su dodatne mjere zaštite na snazi.

Prvo: Kanton je donio odluku o vodozaštitnim/santiarnim zonama. Nije općina. 2010. godine. Kako općina može utvrditi zonu zaštite, još u drugoj općini?

Drugo: Rupice nisu u općini Kakanj. Prema tome općina Kakanj ne može proglasiti ništa u drugoj općini.

Treće: Na osnovu čega privatna kompanija može očekivati gdje će koja zona gdje pripasti? Na osnovu koga i čega je ovo očekivano? (Korupcija?)

Četvrto: Zona 4 ne postoji, kanton je definisao prvu drugu i treću zonu. Rudnik je u drugoj i trećoj zoni. Četvrta ne postoji.

Peto: Na osnovu prvog, drugog, trećeg i četvrtog ovo je očita obmana u ESIA i dokumentu koji je postavio EBRD. Šta bi im ovdje mogao biti cilj? Žašto pričaju o promjeni sanitarnih zona?

Nastavak analize objavićemo uskoro.

(AbrašMEDIA)