Svijet nikada nije bio bliže prekoračenju globalne granice grijanja od 1,5 stepen makar samo privremeno, upozorila je meteorološka agencija Ujedinjenih nacija.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je u utorak da je 2023. godina bila najtoplija godina zabilježena sa jasnom razlikom. U izvještaju o klimi, utvrđeno je da su rekordi “još jednom oboreni, a u nekim slučajevima i uništeni” za ključne pokazatelje kao što su zagađenje stakleničkim plinovima, površinske temperature, toplina i zakiseljavanje okeana, porast razine mora, ledeni pokrivač Antarktika i glečer povlačenje.
Andrea Celeste Saulo, generalni sekretar WMO-a, rekao je da ta organizacija sada daje crvenu uzbunu svijetu.
Izvještaj je otkrio da su temperature blizu površine zemlje prošle godine bile 1,45 stepeni više nego u kasnim 1800-im, kada su ljudi počeli uništavati prirodu u industrijskim razmjerima i spaljivati velike količine uglja, nafte i plina.
Margina greške od 0,12 stepeni u procjeni temperature je dovoljno velika da se zemlja možda već zagrijala za 1,5 stepeni celzija. Ali to ne bi značilo da su svjetski lideri prekršili obećanje koje su dali u Parizu 2015. da će zaustaviti globalno grijanje na taj nivo do kraja stoljeća, upozoravaju naučnici, jer mjere globalno grijanje koristeći 30-godišnji prosjek umjesto da računaju skokove u jednoj godini.
Izvještaj je dokumentirao nasilne vremenske ekstreme, posebno vrućinu, na svakom naseljenom kontinentu. Neki od vremenskih događaja su pojačani ili vjerovatniji klimatskim promjenama, pokazale su brze studije atribucije.
“Ako ne prestanemo sa sagorijevanjem fosilnih goriva, klima će se nastaviti zagrijavati, čineći život opasnijim, nepredvidivijim i skupljim za milijarde ljudi na zemlji”, rekla Friederike Otto, klimatolog na Imperial College London, koja nije bila uključena u izvještaj.
Klimatski naučnici su podijeljeni oko toga da li ekstremne temperature viđene početkom 2024. predstavljaju neočekivano ubrzanje klimatske krize. Neki pokazatelji, kao što je temperatura površine mora, bili su neočekivano visoki, čak i zbog povratka vremenskog obrasca El Ninja koji zagrijava okean, dok su drugi vremenski događaji dosegli rijetke ekstreme prije nego što se pomisli.
“Što se tiče temperatura, može se reći da je godina poput 2023., iako ekstremna, već moguća u klimatskim simulacijama trenutne ljudski zagrijane klime. Ali ne mogu se svi ekstremni vremenski događaji simulirati sa trenutnim klimatskim modelima”, kazao je Andreas Fink, meteorolog sa Instituta za tehnologiju u Karlsruheu.
SMO je pronašao “tračak nade” u rastu obnovljive energije. Količina obnovljivih kapaciteta koja je dodana 2023. bila je skoro 50 posto veća nego godinu prije, navodi se u izvještaju, čime je dostigla najvišu stopu uočenu u posljednje dvije decenije.
Simon Lewis, profesor nauke o globalnim promjenama na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da je stanje klime “kriza koja se ubrzava” za čovječanstvo.
“Ovo je, nažalost, samo početak mnogo gorih utjecaja koji dolaze, s obzirom da emisije ugljika i dalje rastu i da se nastavljaju masovna nova ulaganja u vađenje fosilnih goriva”, kazao je.
Izvještaj je otkrio da su morski toplotni talasi zapljusnuli jednu trećinu svjetskog okeana u prosjeku 2023. godine, šteteći vitalnim ekosistemima i sistemima ishrane. Do kraja godine, samo 10 posto okeana je izbjeglo uslove toplotnog talasa.
Klimatske promjene su također pogoršale ekstremne vremenske prilike koje su ljude ostavljale gladnima i prisiljavale ih da napuste svoje domove, čak i ako to nije bio glavni faktor njihove patnje. Broj ljudi koji su “akutno” nesigurni u hranu više se nego udvostručio od 2019. godine na 333 miliona ljudi 2023. godine, navodi se u izvještaju.
(Agencije)