Samo pet posto žena prijavi nasilje, a svaka treća je bila žrtva nasilja u BiH

Više od stotinu učesnika, predstavnika organizacija civilnog društva, ministarstava, pravosuđa, policijskih agencija, centara za socijalni rad, akademske zajednice, stručnjaka, aktivista iz svih krajeva Bosne i Hercegovine prisustvovalo je skupu “Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH” u organizaciji udruženja JaBiHEU i Dignitet, u okviru istoimenog projekta kojeg finansira Evropska unija.

– Žene doživljavaju nasilje svugdje i nigdje nisu sigurne, čak ni u svojim domovima. Nasilje se dešava na poslu, u školi, na fakultetu. Žene su sve češće žrtve nasilja na internetu. Posebno je zabrinjavajuća banalizacija seksističkog govora mržnje ne samo na internetu nego i u javnom diskursu. Nulti nivo tolerancije na nasilje nad ženama je neophodan. Svaka treća žena u BiH je bila žrtva nasilja u nekom momentu svog života, a samo mali broj oko 5 posto prijavi nasilje – navela program menadžerica Delegacije Evropske unije u BiH Ajša Adrović – Bešlagić.

Predstavnice udruženja JaBiHEU i Dignitet, Lara Sutović i Edisa Demić istakle su veliku zainteresovanost, razumijevanje i podršku projektu organizacija koje se bave pravima žena, institucija i međunarodnih organizacija, dok je direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović – Hadžiabdić podsjetila na obaveze potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe među kojima je i BiH.

Predstavljena studija Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH, identifikovala je jednu od ključnih prepreka za adekvatan rad na prevenciji femicida, a to je prikupljanje relevantnih, rodno razvrstanih podataka. Kreiranje politika utemeljenih na dokazima, na sistemskom i primjerenom prikupljanju podataka, ključna je komponenta za učinkovitu prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Da bi predstavljali osnov za koordinaciju i kreiranje politika, podaci moraju biti solidni, reprezentativni i uporedivi. Prikupljanje podataka je potrebno i za žrtvu, počinitelja, vrstu nasilja, odnose između počinitelja i žrtve, geografski položaj i relevantne faktore kao što je invaliditet. Jedinstven sistem prikupljanja podataka u BiH još ne postoji.

– Pored toga, studija je skromni akademski doprinos ovoj problematici u kojoj su po prvi put obznanjeni empirijski rezultati istraživanja koji u fokus stavljaju femicid kao namjerno ubistvo žene, ali i ponuđen pregled komparativnih rješenja u vezi sa njegovim inkriminiranjem u krivičnim zakonima. Poseban segment studije odnosi se na ponuđena rješenja vezana za evidentiranje i praćenje fenomenologije femicida u cilju njegove uspješne prevencije – istakao je jedan od autora studije dr. Denis Pajić.

Tokom diskusije o institucionalnom odgovoru na femicid i nasilje nad ženama istaknuta je uloga Akcionog plana za provedbu GREVIO preporuka i Preporuka Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Evrope u kojem bi trebali uzeti učešće sva resorna ministarstva i institucije ali i drugi subjekti zaštite i prevencije kao što su nevladine organizacije, akademska zajednica i mediji.

– U Planu su jasno pobrojane mjere i radnje koje je potrebno poduzeti u kratkoročnom periodu, odnosno hitno, ali i dugoročno na daljem razvoju sistema prevencije, zaštite i podrške žrtvama, efikasnom procesuiranju počinilaca i koordiniranoj politici u ovoj oblasti – naveo je tokom diskusije Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH a sličnog je mišljenja bio i doc.dr. Sandi Dizdarević koji je istakao da posjećenost konferencije kao i odaziv državnih institucija jasno ukazuje na volju, potrebu i želju da kroz multidisciplinaran pristup priđe sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Uloga institucija važna je ne samo u suočavanju sa posljedicama nego i u prevenciji nasilja nad ženama, na šta je ukazala Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka. Prema Ivić, žene se suočavaju sa velikim izazovima u ostvarivanju svojih prava kada prijave nasilje i kada uđu u sistem podrške ali je i istakla da se u posljednje vrijeme dosta uradilo da se Krivični zakon u RS uskladi sa odredbama Istanbulske konvencije.

Tokom skupa posebno je istaknuta uloga medija ne samo u informisanju i edukaciji građana, već i općenito u tretmanu femicida i rodno zasnovanog nasilja u javnom diskursu, saopćeno je iz Udruženja JaBiHEU.

(FENA)