Na istočnom ulazu u Sarajevo u kanjonu Miljacke smješteno je šetalište Dariva. Staza je duga oko 8 kilometara u oba pravca, i proteže se od Bentbaše do Kozije ćuprije. Šetalište je dio Zaštićenog pejzaža Bentbaša, gdje je prema IUSN kategorijama za zaštitu područja ovo područje proglašeno petom kategorijom, što ukazuje na njegove izrazito velike ekološke, biološke i kulturno-historijske vrijednosti (1).
Pripremila: Jasmina Topčagić, AbrašMEDIA
Zaklonjena od motornih vozila, u hladovini stijene, i sa zvukom rijeke okružene bogatim biološkim svijetom, Dariva je šetalište koje prije svega smiruje i relaksira svoje posjetioce. Istovremeno, Dariva pruža i vrijedan prostor za sportske aktivnosti uključujući brzo hodanje, trčanje, biciklizam i penjanje na istoimenoj stijeni Dariva.
U junu i julu stazom preovladava miris lipa kao podsjetnik da se šetalište danas zove i „Aleja ambasadora“, kao rezultat inicijative u kojoj su diplomati koji su boravili u BiH do sada lično zasadili preko 150 stabala lipe.
Kao najstarije šetalište takve vrste u Sarajevu Dariva još uvijek odiše tragovima historije, od stijene Babin zub (nije prikazana u videu) za koju vežu početke alpinizma u Sarajevu do mosta Kozija ćuprija koji je jedini u cijelosti sačuvan most iz osmanskog perioda. Most je izgrađen u 16. stoljeću na putu koji je iz Sarajeva vodio za Istanbul, a 2004. godine je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (2).
Nakon prelaska Kozije ćuprije staza se nastavlja uzvodno i vodi do još dva nacionalna spomenika, lokaliteta Šehova korija s derviškim nišanima i Ebu Hayat, odnosno Vrelo života.
Oba lokaliteta su vezana za Isa-begova zaviju/tekiju u Sarajevu, koja je nastala u vremenu između 14. i 15. stoljeća. Nacionalni spomenik se sastoji od: arheološkog lokaliteta Isa-begove tekije i mezarja derviša u avliji, lokaliteta Šehove korije sa vrelom Ebu Hayat, dva derviška nišana i pećinom – ćilehanom (3).
Sufizam na Balkanu je prisutan preko šest stoljeća, i prije ekspanzije islama kroz osmansko osvajanje (4).
Tekija se prvi put spominje u vakufnami lsa-bega lshakovića iz februara 1462. godine. Ona je od početka bila temelj urbanog, kulturnog i spirtualnog razvoja grada. Tekija je više puta rušena i obnavljana. Pored negodovanja građana i stručnjaka Isa-begova tekija je ipak srušena 1957. godine. Širi prostor tekije je također devastiran kasnijom izgradnjom novih sadržaja: benzinske postaje, hotela i parkirališta (3).
Na putu od Isa-begove zavije do Šehove korije i druga mjesta su imala posebno značenje u duhovnom životu lokalnih sufija. To su vrelo Ebu Hayat koje nikad nije presušilo, Šehov čair i jedna ili više pećina u funkciji prostora ćilehane ili ćelije. O tim pećinama se zna vrlo malo. Hadžijahić navodi da su u njoj derviši provodili erbein, osamljivanje u trajanju od 40 dana, kako bi spiritualno napredovali (3).
– Posebno značenje cjelini daje osobenost prirodnog okruženja. Kanjon rijeke Miljacke je sačinjen od skoro okomitih stijena sa pećinama i padina brežuljaka. Radi neponovljivosti i obilja biljnih vrsta koje su zastupljene na tom malom prostoru, savremeni istraživači ga nazivaju “prirodnim botaničkim vrtom” – (5).
Uživajte u šetnji Darivom i njenoj bogatoj historiji i biodiverzitetu kroz ovaj 3-minutni video prilog!
REFERENCE
(1) https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/video-od-vrela-zivota-koje-nikada-nije-presusilo-derviskih-pecina-do-kozije-cuprije-znate-li-kakvo-blago-krije-zasticeni-pejzaz-bentbasa-807314
(2) http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2503
(3) http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2539
(4) https://www.iemed.org/publication/the-house-of-the-open-door-from-ibn-arabi-to-al-bosnevi-the-mediterranean-sufism-that-took-root-in-the-balkans/
(5) https://www.sarajevo.ba/bs/article/1213/isa-begova-zavija