Nerealne tužbe sa zahtjevima za isplate navodne štete ekstremno visokim iznosima, razni politički i socijalni pritisci, ispolitizirane policijske intervencije, ugrožavanje sigurnosti, fizičko nasilje i verbalne prijetnje, čak i pokušaji da se kroz narative nacionalizma razbiju napori aktivista/ica i lokalnog stanovništva, sredstva su sa kojima pribjegavaju razne javne institucije, investitori ali i izvođači radova.“Ovo je borba Davida protiv Golijata jer oni koji imaju moć i sredstva pokušavaju ušutkati one koji nisu u istoj poziciji“; ističe potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.
Već svakodnevno u javnost dospijevaju informacije o tzv. SLAPP tužbama prema ekološkim udruženjima i ili aktivistima/cama koji svoje stavove protiv raznih inicijativa po štetu prirode i ljudi, iskazuju na razne legalne načine. “SLAPP“ tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit against Public Participation ili „strateška tužba protiv javnog učešća“) se specifično usmjeravaju lično na aktiviste kako bi ih se zastrašilo i opteretilo sa (nerijetko nerealno visokim) troškovima odbrane a što bi za rezultat imalo da aktivisti odustanu od kritikovanja, protivljenja, učešća na građanskim inicijativama, iskazivanja kritičkih stavova ili mišljenja o nekoj temi odnosno da odustanu od bilo kakve javne rasprave ili debate o javnim interesima.
Usvajajući valjda onu narodnu “opali ga po džepu pa više neće…“, tužbe protiv ekoloških aktivista/ica i udruženja svakodnevnu niču sa strahovito visokim zahtjevima za navodne odštete mjereći ih stotinama hiljada maraka. Nastupi i napori ekoloških aktivista/ica su odavno prerasli sferu ekologije prelazeći mukotrpno u borbu protiv ugnjetavanja, represije, a izgleda ponajviše protiv korupcije. Borba za ekologiju je odavno već postala borba za bolji, pravedniji i ljepši svijet.
Iako vrlo čvrsti u svojim namjerama da zaštite svoju životnu okolinu, svoje i živote budućih generacija, građani jako često izgledaju nemoćno pred kapitalističkom aparaturom podržanom raznim mehanizmima zakonskih nedostataka. Žrtvujući svoju sigurnost, zdravlje, vrijeme, poslove i ostale životne komoditete, aktivisti/ce se svakodnevno suočavaju sa ovom nemilosrdnom hobotnicom kako bi barem usporili uništavanje naše prelijepe zemlje.
Sa ciljem zaštite ekoloških aktivista/ica i građana/ki od nelegalnih represija, Eko Hub Sarajevo odnosno Aarhus centar u BiH je krajem 2022. godine podnio inicijativu za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i građana/ki i aktivista/ica na nivou Kantona Sarajevo; a u suradnji sa ostalim Eko Hubovima u FBiH, uputiti će istu inicijativu i na nivo Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon će uveliko olakšati građanima i građankama da slobodno iskazuju svoje mišljenje i stavove te da se aktivno organizuju i bore za svoja uvjerenja, uključujući i zaštitu okoliša i zdravlje planete koju žele sačuvati za sebe ali i buduća pokoljenja.
Izvor: Aarhus.ba