Njemačko selo Lützerath ovih je dana u središtu klimatske bitke. Na jednoj su strani tisuće klimatskih aktivista, a na drugoj brojne policijske snage koje pokušavaju osigurati njemačkoj energetskoj korporaciji RWE da sruši selo i proširi rudnik ugljena. RWE je, naime, postigao dogovor s njemačkom Vladom, čiji su dio i stranka Zelenih, o povećanju proizvodnje ugljena uslijed energetske krize. “Nova generacija klimatskih aktivista, od kojih su se neki tijekom vikenda prvi put susreli s policijskim palicama, prijeti napuštanjem eko-partije”, piše Constanze von Bullion u Süddeutsche Zeitungu.
Piše: Marina Kelava, H-Alter
“Vjerujem da zaštita klime i prosvjedi trebaju simbole, ali naselje Lützerath, u kojem više nitko ne živi, po mom je mišljenju pogrešan simbol”, rekao je Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva i zaštite okoliša iz stranke Zelenih o prosvjedima klimatskih aktivista koji se ovih dana događaju u Njemačkoj.
No, s njim se ne slažu tisuće aktivista koji ovih dana svojim tijelima brane rušenje naselja i proširenje rudnika lignita otvorenog tipa Garzweiler kojim upravlja energetska korporacija RWE. Državne i federalne vlasti krajem 2022. su postigle dogovor s RWE-om o proširenju rada rudnika ugljena u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Već sada ogromni rudnik trebao bi se proširiti ispod već iseljenog sela Lützerath, a proizvodnja ugljena povećati, unatoč njemačkoj politici energetske tranzicije i cilju da postane klimatski neutralna do 2045. Vlada brani dogovor s RWE time što je tvrtka pristala da se rok za prestanak proizvodnje ugljena u toj saveznoj državi pomakne s 2038. do 2030. No, dvjema RWE-ovim termoelektranama na ugljen odobreno je produženje rada za 15 mjeseci, a trebale su biti zatvorene ove godine. Ukratko, sada će paliti više ugljena, da bi ranije prestali s tom praksom. No, njemačke okolišne i aktivističke organizacije ne prihvaćaju ovu retoriku opravdavanja povećanja korištenja fosilnih goriva, a dobivaju i značajnu podršku građana. Čak 35 tisuća ljudi okupilo se tako na masovnim demonstracijama u nedjelju, a došla ih je podržati i Greta Thunberg.
„Dogovor s RWE-om jedva smanjuje zbroj emisija koje će se proizvesti, samo će ih emitirati u kraćem razdoblju. Istovremeno, 280 milijuna tona CO2 u obliku ugljena lignita trenutno je pohranjeno u zemlji pod Lützerathom. Ako RWE dobije pristup ugljenu pod Lützerathom (i sagorijeva ga), nema skoro nikakve šanse da Njemačka ostane u skladu sa svojim CO2 limitom koji je dogovoren Pariškim sporazumom“, piše jedna od vodećih njemačkih klimatskih aktivistica Luisa Neubauer na Twitteru.
Ona navodi kako će jedini pobjednik ovog dogovora biti RWE, koji će zaraditi dodatnih nekoliko milijardi eura, kroz povećanu eksploataciju ugljena te kroz kompenzacije koje će dobiti za ranije napuštanje ugljena.
Iseljavanje Lützeratha i priprema za širenje rudnika počelo je još 2006. Farmer Eckhardt Heukamp, koji je ostao kao posljednji izvorni stanovnik sela, bio je prisiljen prodati zemlju RWE-u i iseliti se krajem 2022. U napuštene kuće uselili su se klimatski aktivisti, jedno vrijeme ih je čak tisuću tamo boravilo. Sagradili su i kućice na stablima kako bi osigurali da se stabla ne mogu srušiti. Iako je policija sakupljena iz svih krajeva Njemačke počela s evakuacijom ljudi iz sela i hapšenjima još 11. siječnja te maknula većinu ljudi, među ostalim i upotrebom sile, metode koje upotrebljavaju aktivisti su vrlo kreativne. Do završetka pisanja ovog teksta još je dvoje aktivista ostalo zabarikadirano u tunelu ispod sela, ali nove ljude se i dalje poziva na prosvjede.
„Možemo učiniti ovu evakuaciju katastrofom za biznis. Pridružite nam se u novom velikom prosvjedu u utorak. Sve nas ujedinjuje spoznaja da lignit ispod Lützeratha mora ostati u zemlji“, pozivaju iz Ende Gelande (riječ je o njemačkom izrazu koji označava “ovdje prestaje”), jedne od brojnih aktivističkih grupa koje koordiniraju akcijama u Lützerathu.
Tek 60-ak kilometara dalje nalazi se šuma Hambach koja je godinama bila simbol protiv korištenja ugljena. I tu je bila riječ o rudniku lignita otvorenog kopa u vlasništvu korporacije RWE koji se trebao proširiti i pojesti šumu. Još od 2012. su klimatski aktivisti kampirali u šumi, također sagradili i drvene nastambe. Bili su spremni ostaviti svoje živote i godinama sjediti u jednoj šumici. Rudnici su u četrdeset godina pojeli većinu te šume, ostalo je nje tek desetak posto, no na kraju je tih deset posto i obranjeno. Iako je također RWE tvrdio da nema izbora nego srušiti šumu, na kraju su ipak pronašli rješenje.
Njemački mediji pišu o sve većem nezadovoljstvu klimatskih aktivista strankom Zelenih, a upravo su oni, barem dosad, bili i njihovi glasači. Dok su u borbi protiv rušenja šume Hambach političari stranke Zelenih dolazili dati podršku aktivistima, sada su podržali dogovor s RWE-om u sličnom slučaju.
“Nova generacija klimatskih aktivista, od kojih su se neki tijekom vikenda prvi put susreli s policijskim palicama, prijeti napuštanjem eko-partije. Ovo bi trebalo natjerati vođe Zelenih u Berlinu na razmišljanje”, piše tako Constanze von Bullion u Süddeutsche Zeitungu.
Prvi test za stranku slijedi upravo u Berlinu, gdje se u veljači ponavljaju regionalni izbori, i postoje bojazni da će katastrofa s Lützerathom utjecati na rezultat izbora. Koliko su klimatski aktivisti ogorčeni na Zelene govori i izjava Raphaela Thelena iz inicijative Letzte Generation (Posljednja generacija) koji kaže kako su „Zeleni zabili nož u leđa klimatskom pokretu“.
Bez obzira na ishod ovog sukoba, i slagali se s ciljevima ili ne, odlučnost, strastvenost i kreativnost koju Nijemci pokazuju kada je riječ o energetskim pitanjima zaslužuju divljenje. Oni su svjesni na koji način energetske politike uistinu oblikuju našu stvarnost i budućnost. I ako ih konačno izbace iz Lützeratha, sigurno je da će nastaviti s borbom protiv korištenja fosilnih goriva. I mi bi u Hrvatskoj mogli od njih puno naučiti, kada je pitanje gdje usmjeriti svoju strast.
