Šta ne govoriti (o) osobi koja doživljava nasilje?

Bilo da razgovarate sa osobom koja vam se povjerila kako doživljava nasilje ili komentarišete u društvu ili na društvenim mrežama, RAZMISLITE:

Kako biste se vi osjećali da doživljavate nasilje?
Šta bi vama bilo potrebno da čujete u tim trenucima?
Sa kojom svrhom komentarišete javno u drušvu ili na internetu?
Na čemu se zasniva komentar koji dijelite javno?

Jer, nije problem samo u nasilju koje se dešava, već i u svemu onom što se (ne) dešava pored njega!

Ismijavanje, nereagovanje, kritike, osude, nerazumijevanje i omalovažavanje osobe koja doživljava nasilje nekada više bole od primarnog nasilja.

U neznanju, nerazumijevanju ili nemarnosti, možemo izgovoriti riječi koje ne bi željela čuti nijedna osoba koja doživljava nasilje.

Ko ti je kriv. Sama si birala, sama se nosi sa tim.
Vjerovatno (ni)je uradila nešto zbog čega je dobila batine. Neće joj pasti na pamet više, sigurno.
Kad bi mene neko uvrijedio ili udario, ne bi živ ostao. Zna se kako se to riješava.
Bolje je o nasilju ne govoriti. Samo će biti gore.
Dobro je i prošla. Neka bude zahvalna što je živa ostala.
Nasilja je uvijek bilo jer morao se znati neki red. Šta nam fali sada?
Najbolje se ne miješati u tuđa posla.

Posljednje što osobi treba da čuje, su prethodno navedene riječi.

Nemojmo:

normalizovati i opravdavati nasilje;
ćutati o nasilju;
prihvatati nasilje kao odgovor nasilje;
ismijavati i okrivljavati osoba koja doživalja nasilje.

Ukoliko želite da razgovarati o ovoj temi POZOVITE nas na besplatan broj telefona 080 05 03 05 ili nam PIŠITE putem chata na našoj stranici ili društvenih mreža.

Tu smo za vas i rado ćemo vas saslušati, poručuju iz Plavi telefon BiH.

Uz podršku problemi su manji!

*Aktivnosti koje sprovodi Plavi telefon podržane su od strane kompanije M:tel te UNICEF Bosna i Hercegovina.

(AbrašMEDIA)