Širom svijeta naučnici su obično u prvim redovima u borbi za očuvanje okoliša. U Bosni i Hercegovini domaća struka i nauka, i to sa Univerziteta koji se finansira novcem građana ove zemlje, sa zagađivačima potpisuje ugovore o saradnji.
Naime, jučer (23. marta) je u Rektoratu Univerziteta u Zenici upriličeno potpisivanje Sporazuma o stručnoj i naučnoj saradnji između Univerziteta u Zenici i Eastern Mininig d.o.o. Vareš. Sporazum su potpisali prof.dr.sc. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta i gosp. Alem Logo, izvršni direktor Easter Mining-a.
Piše: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA
Sanja Renić, po zanimanju sanitarni inženjer, aktuelna zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona uputila je na sjednici ZDK-a, koja je održana 22. marta, zastupničko pitanje Univerzitetu u Zenici i preduzeću Eastern Mining d.o.o.
Za naš portal Sanja Renić ističe kako Univerzitet nije trebao da potpiše sporazum o saradnji sa Eastern Miningom, da pravi sporazum kojim se studenti obučavaju ili rade praksu u firmi, koja, prije svega, ne poštuje zakonske okvire, izlazi iz koncesionog polja, uništava biodiverzitet, vodu, šumu…
“Ja sam uputila na sjednici zastupničko pitanje Univerzitetu u Zenici i Eaetern Miningu, na šta ukazujem već zadnje tri godine, dok sam još bila u prošlom zastupničkom sazivu. Međutim, svaki put sam nailazila na neke nove nelogičnosti i nepravilnosti. Univerzitet nije trebao da potpiše taj sporazum sa takvom firmom, da pravi sporazum da se studenti obučavaju ili rade praksu u firmi, koja, prije svega, ne poštuje zakonske okvire, izlazi iz koncesionog polja, uništava biodiverzitet, vodu, šumu zemlje upravo tih studenata koji trebaju da ostanu u njoj. Ja očekujem odgovor u nekom razumnom roku i kada dobijem odgovor onda ćemo vidjeti kako ćemo dalje reagovati.”
BiH je novi Kongo: Univerzitet u Zenici potpisao sporazum sa Eastern Mining-om
Renić dalje ističe kako je korupcija glavni problem nazadovanja bh. društva, što pogoduje eksploatatorima koji uništavaju prirodna bogatstva.
“Protekle tri godine sam se bavila Eastern Miningom i imam osjećaj da nekom u ovoj državi nije stalo uopće da mi idemo u Europsku uniju, upravo iz ovih razloga što je lakše eksploatisati naša prirodna bogatstva na ovaj način kako se sad radi. Da li će odgovorni biti procesuirani zavisi novih ministara i nove Vlade koja treba da pokaže da neće štediti one koji su radili nauštrb ove zemlje?! Ja ću sa svoje pozicije uvijek davati pitanje inicijative da se radi u interesu građana i da se neće štediti interes pojedinaca. Ako se bude radilo kako treba, mislim da možemo sačuvati naše resurse. Nemam ja ništa protiv da se ljudi zapošljavaju, da ljudi rade i da se prave firme, ali ja sam protiv toga kad se radi mimo zakona, kada se radi van koncesivnih polja, kada se na neki čudan način smanji koncesiona naknada za 98,5 %, (sa 10.000 KM po hektaru, a oni su došli do cijene od 150 KM). Mi imamo situaciju da je u ZDK-u skuplje saditi krompir, jer je hektar poljoprivrednog zemljišta pod koncesiju iznosi 400 KM, a da vadite mineralne rude 150 KM. To je nonsens, to nema nigdje na svijetu, možda je bilo u Kongu, a znamo kako Kongo živi i šta se tamo dešava. Da bi ušli u Europsku uniju mi moramo provoditi zakone, a da bi provodili zakone moramo imati nekoruptivnu vlast i jedino tako možemo da krenemo naprijed. Pogodovanje koncesionarima nije način na koji se može ostvariti napredak. U Zenici imamo primjer Mittala, koji je uposlio 2000 ljudi, ja to poštujem, to je najveći izvoznik i u kantonu i u Federaciji. Međutim, ovo što se radi u Zenici ne smije se raditi u Berlinu, Liverpulu – tamo su gradovi čisti, tamo građani dišu čist zrak i tamo postoje adekvatni filteri. Federalna Vlada, koja je nadležna Mittalu ne poduzima nikakve korake da svoje građane zaštiti u najosnovnijem segmentu, a to je da dišu. Vladu nije briga je li ovi ljudi dišu, što su onkologije pune itd… Ovim putem apelujem na ovu novu vladu, jer ljudi dođu na neke fotelje, na ministarske pozicije, malo ih to ponese, malo se pogube. Znate, ja se smatram korektivnim faktorom, podržavam ljude koji su aktivisti, koji za ovo što rade nemaju nikakvog ličnog interesa, nego rade za interes ove države i ovih ljudi.
Vrlo je lako u siromašnoj zemlji, koja nema nezavisno pravosuđe, u zemlji koja je u vrhu po korupciji, vrlo je lako pokupovati ljude koji će pogodovati stranim firmama, vrlo lako i za male pare. Za male pare ljudi su prodali državu, niko više nikad neće mamiriti 2000 hektara posječene šume iznad Kraljeve Sutjeske. Ljudi ne mogu da shvate koja je vrijednost tog jednog drveta, a koja je koncesiona naknada. Mi pod hitno to moramo zaustaviti, kako god znamo i po bilo koju cijenu, jer korumpirani su ljudi na najvišim pozicijama, ljudi koji odlučuju o našim životima”.
Kao osnovni razlog zbog kojeg građani neće da prate probleme svoje lokalne zajednice i ne preuzimaju inicijativu u odbranu resursa navodi kontinuirani pritisak, umor i strah, što pogoduje vlastima i kompanijama koje eksploatišu resurse i nanose štetu i prirodi i stanovništvu.
“Ljudi kod nas su umorni, mi smo od rata u ratu, ljudi su kontinuirano pod pritiskom, kontinuirano umorni, ili ne žele više ni da slušaju ni da prate, da se interesuju i da se udubljuju u probleme. Najveći problem je kad ljudi neće da prate probleme svoje lokalne zajednice, kad neće da utječu na to, kad se boje. Strah je jedno represivno sredstvo. Svih ovih godina, od ’90-tih, mi smo pod strahom. Ove ljude prvo treba osloboditi straha, da znaju da ne trebaju da se boje, da znaju da je to njihovo, ničije ne može biti više nego njihovo i da se na taj način i reaguje. Vrlo je teško da ćemo mi dočekati proteste kao građani koji se bore za slobode u Evropi. Kod nas su to bizarne stvari za šta se oni bore. Mi imamo toliko veće razloge, a mi ne mičemo i to je ono što pogoduje ovoj vlasti. Ustvari, to je i bio metod ovakvog jednog pritiska na stanovništvo, da se dođe u ovu situaciju da ljudi budu letargični, nesretni, da ne kažem grubo – ali je istinito – da su zaglupljeni. Vrlo je važno da i mediji budu neovisni, da novinari znaju zašto se svi zajedno borimo i da tu budemo jedinstveni.”
U nastavku donosimo zastupničko pitanje koje je upućeno Univerzitetu u Zenici i preduzeću Eastern Mining d.o.o.
“Poštovani,
Na osnovu člana 194. Poslovnika Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, III prećišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj: 14/18 i 7/20), upućujem zastupničko pitanje Univerzitetu u Zenici i preduzeću Eastern Mining d.o.o., a koje glasi:
Da li je Univerzitet upoznat sa negativnim efektima aktivnosti preduzeća Eastern Mining d.o.o. na biodiverzitet područja pod zaštitom kao i prašumskog područja Trstionica, na životnu sredinu građana Vareša i Kaknja, na pitku vodu za Kakanj iz rijeke Bukovice, kao i na biser prirode rijeku Tristionicu koju su aktivnosti navedenog preduzeća znatno zagadile i oskrnavile pejzaž? Da li je to dobar primjer za studente, buduće profesionalce od kojih se očekuje odgovornost spram biljnog, životinjskog i ljudskog opstanka na prostoru njihova profesionalnog djelovanja?
Da li je Sporazum o naučnoj i stručnoj saradnji trajni projekat ili tek samo marketinški potez preduzeća zbog čijeg djelovanja je Bosna i Hercegovina prekršila niz konvencija čija je potpisnica i koje su pravno obavezujući akti i time se našla u poziciji tužene strane pred Vijećem Europe?”
U obrazloženju stoji:
Obzirom da je preduzeće Eastern Mining d.o.o. kćerka firma u okviru kompanije Adriatic Metals Plc dobilo koncesije za istražna područja na području Vareša pod vrlo sumnjivim okolnostima na područjima od izuzetne vrijednosti biodiverziteta, vodozaštitnim zonama i izvorima pitke vode, dužni smo javno iznijeti i svu štetu koju će aktivnosti navedene kompanije nanijeti samom području i kvaliteti života stanovnika područja Vareša i Kaknja, dužna sam skrenuti Vam pažnju na sljedeće:
1. Studija utjecaja na okoliš koju je radio Rudarski Institut Tuzla obrađuje vrlo mali dio područja pod koncesijom; koncesija je proširena, ali studija za nova područja nije rađena. Na osnovu ove Studije je izdana i Okolinska dozvola koja je takođe sad već prevaziđena i iz čijih okvira je djelovanje preduzeća izašlo, pa bi je trebalo poništiti.
2. U izradi navedene Studije je učestvovao Esad Oruč, dioničar pod brojem 14. na listi dioničara Instituta, a koji je zaposlen kao konsultant preduzeća Eastern Mining d.o.o. / Adriatic Metals Plc i koji je sasvim u sukobu interesa.
3. Navedena Studija ne obrađuje problem otpadnih voda iz rudnika Rupice, jer ih i ne predviđa, ali preduzeće Eastern Mining d.o.o. ipak ima otpadne vode uvedene u rijeku Trstionicu (čistu planinsku rijeku) i time je narušilo cijeli jedan ekosistem što je krivično djelo.
4. Prema mojim saznanjima, Bosna i Hercegovina se nalazi na udaru međunarodnih istražnih agencija zbog indikacija na organizovani međunarodni kriminal počinjen od strane domaćih zvaničnika i stranih fizičkih i pravnih lica, a u vezi koncesija Adriatic Metals Plc u Varešu.
5. Prema daljim saznanjima, Bosna i Hercegovina se zbog iste kompanije nalazi na udaru Vijeća Europe kojem do 15.07.2023. treba poslati svoj odgovor na tužbu po Bernskoj konvenciji koja je u potpunosti usvojena kao osnovana i navodi već dokazani, a što svakako može i vjerovatno hoće rezultirati obustavljanjem projekta i prekršajnim kaznama od strane Vijeća Europe prema Bosni i Hercegovini.
6. Još imam saznanja da Bosni i Hercegovini zbog navedene kompanije, njenih aktivnosti, dodjele same koncesije koja ugrožava zdravlje, život i opstanak stanovništva na širem području (Vareš, Kakanj, Breza, Olovo) prijete ozbiljne tužbe zbog ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na vodu, pravo na zdravu životnu sredinu) po kratkom postupku pred međunarodnim organima i Vijećem Europe.
7. Iako se projekat nalazi u Varešu, teritorija Kaknja je pod silnim utjecajem zagađenja koje se već dešava i već je vidljivo; koncesija je na međi između dvije općine i na izvorištu pitke vode; svi vodotoci sa područja teku prema Kaknju i svakom vodotoku prijeti zagađenje teškim metalima: Trstionica je već zagađena zbog otpadnih voda iz rudnika, a Bukovici koja napaja vodovod Kakanj prijeti vrlo brzo i ozbiljno zagađenje zbog samog rudnika, deponije jalovine, izgradnje nove rudničke ceste uz sam vodotok Bukovice i u vodozaštitnim zonama.
8. Javna rasprava o projektu nije održana u Kaknju, iako je utjecaj na pitke vode i prirodu neminovan. Već je prisutno i ozbiljno zagađenje koje nije bilo predviđeno i koje jeste osnov za zaustavljanje radova, pa i zabranu rada zbog ugrožavanja ljudskih života.
9. Ista komanija nije ispoštovala niti osnovne odredbe ugovora – jednokratna naknada za koncesiju nije u cijelosti isplaćena, a to je osnov za raskid Ugovora.
10. Sam projekat nije od nacionalnog interesa: naknada po toni rovne rude je jedva 1%, a destrukcija je nemjerljiva: preko 2000 hektara šume će biti posječeno samo na Rupicama, svi vodotoci pitke vode će biti zagađeni što je nepopravljiva šteta; život i zdravlje stanovništva su direktno ugroženi predviđenim talijumom (naročito otrovan mineral) u zraku, a otpadne vode
koje će završiti u vodotocima i pitkim vodama sadrže živu, nikal, arsen, a iz prerade i cijanid.
11. Kompanija Adriatic Metals Plc i preduzeće Eastern Mining d.o.o. već oko godinu dana „eksperimentalno“ vade i prerađuju rudu na lokaciji Rupice, a to je krađa državne imovine i sigurno osnov za oduzimanje svih dozvola za rad. Da ne bude zabune, ovo je informacija od samih uposlenika, kao što su prenijeli i to da im se dio plate uplaćuje na račun, a drugi dio „u koverti“ što je utaja poreza i doprinosa.
Vrlo loš primjer je ovo za studente ako želimo obrazovati zdrave i časne generacije.
Takođe, inspekcije bi trebalo da rade svoj posao dostojno i časno, jer tako bismo jednu ovakvu pojavu suzbili u samom korijenu. Najavljene (ili ko zna kako poznat termin) posjete inspekcija ne daju istinit uvid u način rada na lokaciji Rupice kao i širem području (zagađenje vodotoka na kakanjskoj teritoriji do stepena ekocida i ekološke katastrofe, uništenje planinskog područja na teritoriji Kaknja, ugrožavanje vodotoka rijeke Bukovice i sječa šume na njenim obalama
koja se upravo dešava).
Iz svega navedenog Vam treba biti jasno da niti preduzeće Eastern Mining d.o.o., niti Adriatic Metals Plc, niti njihov projekat u Varešu mogu opstati, a sigurno neće opstati na duže vrijeme, pa je nejasno koliko vremenski bi se mogle koristiti pogodnosti iz Sporazuma i koliko bi to uopće bilo korisno za same studente.
S poštovanjem.
(AbrašMEDIA)
Kako kompanija “Eastern Mining” kupuje stanovništvo koje ubija?
Kompanija „Eastern Mining” ispušta otpadne vode u rijeku Trstionicu
Hajrija Čobo: Kad se borite za vlastiti život, rizik ne postoji – postoji samo pobjeda ili smrt