U vrijeme kada su imigracije gorući globalni problem, američki zdravstveni sistem uvelike ovisi o zdravstvenim radnicima koji su rođeni u drugim zemljama svijeta, pokazala je analiza popisa stanovništva i podataka prikupljenih u Sjedinjenim Državama.
Prema podacima za 2016. godinu oko 17 posto radnika koji su pokrivali 24 zdravstvena područja – od optometrista preko kiropraktičara do veterinara – rođeno je inostranstvu, a gotovo pet posto njih nisu američki državljani, rezultati su istraživanja objavljenog u časopisu Američke liječničke udruge (JAMA).
Stope su bile i veće kada se radilo o najobrazovanijim kadrovima. Svaki peti farmaceut, svaki četvrti stomatolog te 29 posto ljekara ili gotovo svaki treći, rođeni su u inostranstvu.
“Uvelike se u zdravstvu oslanjamo na one koji su rođeni u inostranstvu”, rekao je voditelj studije Anupam B. Jena, ekonomist i ljekar na Harvardskome medicinskom fakultetu. “To puno govori o tomu s kakvom bismo se situacijom suočili kada bi postojala odredba o zabrani doseljavanja obrazovanih ljudi”.
Kontroverze je potaknula Trumpova politika kojom želi ograničiti dolazak ilegalnih migranata iz Meksika, kao i njegova odluka o zabrani useljavanja u Ameriku stanovnika iz šest većinski muslimanskih zemalja. No manje se zna o legalnim doseljenjima, kao i o ograničenjima koja se odnose na obrazovane doseljenike i studente.
Četvrtina ljekara rođena u inostranstvu
Interes dr. Jene za hotimične i nenamjerne posljedice imigracijske politike djelomično je i osoban. Rođen je u Chicagu, no njegovi roditelji, majka liječnica i otac fizičar emigrirali su iz Indije.
“Ljudi poput moje majke koji su uspjeli stići u ovu zemlju i profesionalno se usavršiti, obično su vrlo talentirani i motivirani”, kazao je.
No paradoks je da se liječnici koji su izobrazbu stekli izvan SAD-a obično smatraju slabije kvalificiranima ili manje kompetentnima. Upravo zato su Jena i njegovi kolege odlučili provesti istraživanje da bi ustanovili kakva je kvaliteta usluge koju u Sjedinjenim Državama pružaju ‘ljekari-imigranti’.
Anketa je pokazala manju stopu smrtnosti među hospitaliziranim pacijentima koje su liječili liječnici s međunarodnih fakulteta, nego među onima o kojima su skrbili ljekari obrazovani na američkim medicinskim fakultetima.
Dr. Jena je u sklopu druge studije proučio i znanstveni doprinos stranih ljekara kada su posrijedi bili njihovi radovi objavljeni u naučnim časopisima, količinu financijskih sredstava odobrenih za istraživanja ili za klinička ispitivanja. Ustanovio je da su ljekari obrazovani u inostranstvu, a zaposleni u američkim bolnicama dobili gotovo petinu saveznih stipendija.
Mladi ljekar otišao je korak dalje te je iskoristio podatke godišnje ankete koju među domaćinstvima provodi Ured za popis stanovništva. Želio je sagledati širu sliku zaposlenika u američkom zdravstvenom sistemu. Istraživanja provedena u zadnjih deset godina pokazala su da je četvrtina ljekara zaposlenih u SAD-u rođena u inostranstvu. Podaci o ostalim zdravstvenim radnicima, nažalost nisu uzeta u obzir.
Azija najzastupljenija regija
Najmanje stranih profesionalaca je među audiolozima, oko šest posto, među veterinarima (sedam posto), anesteziolozima (8,4 posto) te među psiholozima (oko 9,5 posto).
Studija je pokazala da je oko 16 posto američkih medicinskih sestara, optometrista, dijetetičara i zubnih tehničara rođeno u inostranstvu.
Pritom je Azija najzastupljenija regija. Čak 6,4 posto svih američkih zdravstvenih radnika dolazi s tog kontinenta. Slijede je Meksiko i Karibi s gotovo pet posto.
Dr. Jena pretpostavlja da bi trenutačna protuimigracijska politika, kao i opće stanje u društvu mogli obeshrabriti obrazovane radnike u nakani da krenu u potragu za poslom u Sjedinjene Države, čak i u slučaju da preseljenje za njih bude predstavljalo puno bolje ekonomske prilike nego u ishodišnoj zemlji.
(Agencije)