Svjetski okeani apsorbirali su tokom prošle godine rekordnih 23 zetadžula toplote, što je gotovo 40 puta više od ukupne energije koju je čovječanstvo potrošilo u istom periodu, pokazuje novo izdanje Copernicusovog izvještaja o stanju okeana.
Istovremeno, nivo mora nastavlja rasti, okeani postaju topliji i kiseliji, a posljedice klimatskih promjena sve snažnije pogađaju morske ekosisteme.
Prema desetom izdanju Copernicus Ocean State Reporta, globalni nivo mora od 1999. godine raste u prosjeku oko 3,8 milimetara godišnje, dok je između 2012. i 2025. stopa rasta ubrzana na 4,2 milimetra godišnje. Kiselost svjetskih okeana povećana je za 17 posto tokom posljednjih 40 godina.
Okeani su apsorbirali približno trećinu ugljendioksida koji je čovječanstvo ispustilo u atmosferu i oko 90 posto dodatne toplote koju su staklenički plinovi zadržali u Zemljinom klimatskom sistemu.
– Okean se transformira pred našim očima. Zagrijavanje, porast nivoa mora i degradacija ekosistema međusobno su povezani pokazatelji značajnih i dugoročnih promjena – izjavio je generalni direktor Mercator Ocean Internationala Pierre Bahurel, čija je organizacija objavila izvještaj.
Posebno zabrinjava stanje u Evropi, koja se zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka.
Mediteransko i Crno more posljednjih godina bilježe rekordne morske toplotne valove, pri čemu povišene temperature prodiru duboko ispod površine, a pojedini ekstremni periodi traju duže od mjesec dana.
Cijelo Sredozemno more zagrijava se za oko 0,32 stepena Celzijusa po deceniji, dok je u njegovom zapadnom dijelu zabilježeno jasno ubrzavanje rasta nivoa mora.
Naučnici upozoravaju da zagrijavanje mora dodatno pogoršava i toplotne valove na kopnu jer zagrijane obalne vode tokom noći oslobađaju toplotu koja bi se inače smanjivala.
(FENA)