U porastu nasilje u porodici i među djecom

Nasilje unutar porodice i među djecom, prema podacima Centra za socijalni rad Tuzla, u posljednje tri godine je u porastu. To utječe na mentalno zdravlje posebno ranjive populacije djece i tinejdžera i sve više se ukazuje potreba za stručnom pomoći psihologa i psihijatara. Socijalni radnici i psihijatri slažu se u jednom, svako nasilje potrebno je prijaviti i zatražiti stručnu psihološku pomoć, što prije, to bolje.

– Roditelji više nemaju vremana za djecu, djeca se manje druže i imamo osamljivanje. Također, imamo sve više fizičkog i verbalnog nasilja, posebno na društvenim mrežama. Moramo djecu učiti pravim vrijednostima, da ne stavljaju u prvi plan materijalno, treba nam više solidarnosti, više prisnosti – kaže prim. dr. Zlatko Kalabić, neuropsihijatar i šef Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Tuzla.

Centar za socijalni rad Tuzla ima porodično savjetovalište, a tu se pruža podrška i djeci.

– Mnogo je porodica koje se ne javljaju u Centar i puno toga saznajemo zahvaljujući anonimnim prijavama, a imamo ih i iz vrtića. Dakle, govorimo i o toj populaciji, žalosno je da i tu moramo da djelujemo. Ne treba nikada oklijevati da se nešto prijavi, najveća šteta je ako se nešto zna, a institucija se ne obavijesti – kaže Lejla Sadiković, direktorica Centra za socijalni rad Tuzla.

Ona dodaje da je sve veći problem međuvršnjačko nasilje, a tu se ubraja zloupotreba društvenih mreža.

– Imamo povećan broj razvoda, a djeca koja dolaze u savjetovalište vrlo često potječu iz porodica u visokokonfliktnim razvodima. Udaljili smo smo se od onoga što je porodica nekada bila. Ne samo brak kao institucija, nego i vanbračna zajednica predstavlja veliki problem jer nemali procenat djece koja su u riziku potječu iz tih porodica. Razvod je, nakon smrti, najtraumatičniji događaj u životu čovjeka, pa je često okidač za nasilje u vrtiću, školi i za međuvršnjačko nasilje i na kraju neki maloljetnički kriminal i odgojnu zapuštenost – navodi Lejla Sadiković.

Porodice s kojima mi radimo, dodaje direktorica Sadiković, uglavnom su disfunkcionalne.

– Analizirali smo trogodišnji period i imamo povećan broj prijava nasilja. Ranije nismo imali dovoljan broj prijava, a imali smo prisutno nasilje, dakle, o tome se šutjelo. Sada imamo povećan broj prijava i možemo reći da smo počeli pričati o tome. Prema našim podacima, 94 posto slučajeva se odnosi na nasilje prema ženama i djeci. Tokom prošle godine smjestili smo više od 20 osoba u sigurnu kuću – navodi Lejla Sadiković.

Pored nesređenih porodičnih odnosa utjecaj na mentalno zdravlje djece imala je i pandemija koronavirusa.

– Od pandemije koronavirusa među mladima se češće javlja anksiozni i depresivni poremećaj. Djeca su imala online nastavu, došlo je do otuđenja, sve je više ovisnosti o internetu i mobitelima. Mi imamo djecu od osam-devet godina koja nam se javljaju, dakle od osnovne, srednje škole, pa do studenata – kaže prim. dr. Zlatko Kalabić, neuropsihijatar u Domu zdravlja Tuzla.

Faktor