Prema navodima aktivista, u vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice, od Kopjara prema ribnjaku Mrestilište nastavlja se sječa šume.
Piše: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA
“Koliko još šume da nestane u kakanjskoj vodozaštitnoj zoni za 180 radnih mjesta koje će popuniti Turcima. Šuma koja je značila čistu vodu za Kakanj”, upozoravaju aktivisti.
Šuma u vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice siječe se zbog gradnje puta za Eastern Mining.
Iz inicijative “Park prirode Trstionica i boriva” najavljuju da će podnijeti krivične prijave.
Odgovornima smatraju vodeću projektanticu Fahru Čajić, Eneza Kopića iz općinskog vijeća Olovo, Emira Islamovića (SDA Vareš) te Jasmina Devedžića, direktora preduzeća JP„ŠPD-ZDK“ d.o.o. Zavidovići.
“Ko je prodao našu šumu i vodu? Ko nam je sve ovo priredio? Mirnes Bašić, rođeni Brnjičanin iz Kaknja je bio ministar za poljoprivredu kad su se dodijeljivale koncesije u Varešu!!! Mirnes Bašić je kao Premijer ZDK, imenovan 29. 3. 2021. godine potpisao Odluke o dodjeli koncesija u općini Vareš!!! Posljednje proširenje je potpisao 6. 10. 2022. Bašić je jako dugo bio nadređen Jasminu Devedžiću, direktoru ŠPD Zavidovići. ŠPD je pod jurisdikcijom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ZDK. Ko će koga, nego svoj svoga!”, napisali su aktivisti.
Iz inicijative navode kako su primili informacije iz neimenovanog izvora naslovljene “Izgradnja široke ceste uz rijeku Bukovicu” (od 20. 03. 2023. godine).
“Na označenom dijelu se vidi proširenje postojeće regionalne makadamske ceste R444a, čija je širina bila manja od pet metara. Prema slobodnoj procjeni, širina ceste, koja je vidljiva na snimku iznosi otprilike 40 metara, pa moguće i do 50 metara na nekim mjestima. To je ovaj široki pravac. Zapravo, to je zahvaćeno radovima, da li su samo šumu sjekli i skidali dio brda okolo, a cesta neće biti toliko široka, to ne znam. Skala ima u donjem lijevom uglu snimka. Da li su nagurali materijal u korito rijeke, ni to ne znam. Dužina ove ceste, od tačke na koju se spušta LOT-2, do početka LOT-3 (uz Bukovicu) iznosti otprilike 1100 metara. Ovdje se gradi široka rudnička cesta dužine cca. 1100 metara, uz rijeku Bukovicu, odnosno u kanjonu rijeke Bukovice. Na snimku iz marta 2021. godine se vidi taj dio ceste kao tanka, slabo vidljiva linija. Možda vam je daleko da posjetite i vidite na licu mjesta šta se radi, ali štetnog utjecaja će sigurno biti i postavlja se pitanje šta će biti sa rijekom pored ceste i nizvodno. Dionica počinje nedaleko (nizvodno) od “Mrestilišta”, ako vam to šta znači.”
Obratite pažnju na mape (fotografije), prva je nastala 5. 3. 2021, a druga 20. 3. 2023. Na ovim mapama se jasno vidi koja je razlika u širini ceste (količini nelegalne sječe šume zbog gradnje puta za Eastern Mining).
Neimenovani izvor takođe navodi da “u članku objavljenom na portalu Klix o Eastern Mining-u, ako ga sad otvorite piše: “Istraživanje cinka, olova i srebra…” Mislim da je prvobitno pisalo “Istraživanje barita, cinka i olova…” Nije napravljen screen shot orginalne verzije članka, a došlo je do izmjene. Ni oni se ne mogu dogovoriti čega je rudnik, a zlato je isparilo negdje, baš šteta, groznica je bila jaka. Ovo su veliki prevaranti.”
Iz svih ovih navoda da se zaključiti kako su u pitanju “prljava” i nelegalna posla, na koje aktivisti već duže vrijeme upozoravaju.
Prema najnovijim informacijama, Sanja Renić, Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona uputila je na sjednici ZDK-a zastupničko pitanje Univerzitetu u Zenici i preduzeću Eastern Mining d.o.o. koje prenosimo u cjelosti:
“Poštovani,
Na osnovu člana 194. Poslovnika Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, III prećišćeni tekst („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj: 14/18 i 7/20), upućujem zastupničko pitanje Univerzitetu u Zenici i preduzeću Eastern Mining d.o.o., a koje glasi:
Da li je Univerzitet upoznat sa negativnim efektima aktivnosti preduzeća Eastern Mining d.o.o. na biodiverzitet područja pod zaštitom kao i prašumskog područja Trstionica, na životnu sredinu građana Vareša i Kaknja, na pitku vodu za Kakanj iz rijeke Bukovice, kao i na biser prirode rijeku Tristionicu koju su aktivnosti navedenog preduzeća znatno zagadile i oskrnavile pejzaž? Da li je to dobar primjer za studente, buduće profesionalce od kojih se očekuje odgovornost spram biljnog, životinjskog i ljudskog opstanka na prostoru njihova profesionalnog djelovanja?
Da li je Sporazum o naučnoj i stručnoj saradnji trajni projekat ili tek samo marketinški potez preduzeća zbog čijeg djelovanja je Bosna i Hercegovina prekršila niz konvencija čija je potpisnica i koje su pravno obavezujući akti i time se našla u poziciji tužene strane pred Vijećem Europe?”
U obrazloženju stoji:
Obzirom da je preduzeće Eastern Mining d.o.o. kćerka firma u okviru kompanije Adriatic Metals Plc dobilo koncesije za istražna područja na području Vareša pod vrlo sumnjivim okolnostima na područjima od izuzetne vrijednosti biodiverziteta, vodozaštitnim zonama i izvorima pitke vode, dužni smo javno iznijeti i svu štetu koju će aktivnosti navedene kompanije nanijeti samom području i kvaliteti života stanovnika područja Vareša i Kaknja, dužna sam skrenuti Vam pažnju na sljedeće:
1. Studija utjecaja na okoliš koju je radio Rudarski Institut Tuzla obrađuje vrlo mali dio područja pod koncesijom; koncesija je proširena, ali studija za nova područja nije rađena. Na osnovu ove Studije je izdana i Okolinska dozvola koja je takođe sad već prevaziđena i iz čijih okvira je djelovanje preduzeća izašlo, pa bi je trebalo poništiti.
2. U izradi navedene Studije je učestvovao Esad Oruč, dioničar pod brojem 14. na listi dioničara Instituta, a koji je zaposlen kao konsultant preduzeća Eastern Mining d.o.o. / Adriatic Metals Plc i koji je sasvim u sukobu interesa.
3. Navedena Studija ne obrađuje problem otpadnih voda iz rudnika Rupice, jer ih i ne predviđa, ali preduzeće Eastern Mining d.o.o. ipak ima otpadne vode uvedene u rijeku Trstionicu (čistu planinsku rijeku) i time je narušilo cijeli jedan ekosistem što je krivično djelo.
4. Prema mojim saznanjima, Bosna i Hercegovina se nalazi na udaru međunarodnih istražnih agencija zbog indikacija na organizovani međunarodni kriminal počinjen od strane domaćih zvaničnika i stranih fizičkih i pravnih lica, a u vezi koncesija Adriatic Metals Plc u Varešu.
5. Prema daljim saznanjima, Bosna i Hercegovina se zbog iste kompanije nalazi na udaru Vijeća Europe kojem do 15.07.2023. treba poslati svoj odgovor na tužbu po Bernskoj konvenciji koja je u potpunosti usvojena kao osnovana i navodi već dokazani, a što svakako može i vjerovatno hoće rezultirati obustavljanjem projekta i prekršajnim kaznama od strane Vijeća Europe prema Bosni i Hercegovini.
6. Još imam saznanja da Bosni i Hercegovini zbog navedene kompanije, njenih aktivnosti, dodjele same koncesije koja ugrožava zdravlje, život i opstanak stanovništva na širem području (Vareš, Kakanj, Breza, Olovo) prijete ozbiljne tužbe zbog ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na vodu, pravo na zdravu životnu sredinu) po kratkom postupku pred međunarodnim organima i Vijećem Europe.
7. Iako se projekat nalazi u Varešu, teritorija Kaknja je pod silnim utjecajem zagađenja koje se već dešava i već je vidljivo; koncesija je na međi između dvije općine i na izvorištu pitke vode; svi vodotoci sa područja teku prema Kaknju i svakom vodotoku prijeti zagađenje teškim metalima: Trstionica je već zagađena zbog otpadnih voda iz rudnika, a Bukovici koja napaja vodovod Kakanj prijeti vrlo brzo i ozbiljno zagađenje zbog samog rudnika, deponije jalovine, izgradnje nove rudničke ceste uz sam vodotok Bukovice i u vodozaštitnim zonama.
8. Javna rasprava o projektu nije održana u Kaknju, iako je utjecaj na pitke vode i prirodu neminovan. Već je prisutno i ozbiljno zagađenje koje nije bilo predviđeno i koje jeste osnov za zaustavljanje radova, pa i zabranu rada zbog ugrožavanja ljudskih života.
9. Ista komanija nije ispoštovala niti osnovne odredbe ugovora – jednokratna naknada za koncesiju nije u cijelosti isplaćena, a to je osnov za raskid Ugovora.
10. Sam projekat nije od nacionalnog interesa: naknada po toni rovne rude je jedva 1%, a destrukcija je nemjerljiva: preko 2000 hektara šume će biti posječeno samo na Rupicama, svi vodotoci pitke vode će biti zagađeni što je nepopravljiva šteta; život i zdravlje stanovništva su direktno ugroženi predviđenim talijumom (naročito otrovan mineral) u zraku, a otpadne vode koje će završiti u vodotocima i pitkim vodama sadrže živu, nikal, arsen, a iz prerade i cijanid.
11. Kompanija Adriatic Metals Plc i preduzeće Eastern Mining d.o.o. već oko godinu dana „eksperimentalno“ vade i prerađuju rudu na lokaciji Rupice, a to je krađa državne imovine i sigurno osnov za oduzimanje svih dozvola za rad. Da ne bude zabune, ovo je informacija od samih uposlenika, kao što su prenijeli i to da im se dio plate uplaćuje na račun, a drugi dio „u koverti“ što je utaja poreza i doprinosa.
Vrlo loš primjer je ovo za studente ako želimo obrazovati zdrave i časne generacije.
Takođe, inspekcije bi trebalo da rade svoj posao dostojno i časno, jer tako bismo jednu ovakvu pojavu suzbili u samom korijenu. Najavljene (ili ko zna kako poznat termin) posjete inspekcija ne daju istinit uvid u način rada na lokaciji Rupice kao i širem području (zagađenje vodotoka na kakanjskoj teritoriji do stepena ekocida i ekološke katastrofe, uništenje planinskog područja na teritoriji Kaknja, ugrožavanje vodotoka rijeke Bukovice i sječa šume na njenim obalama koja se upravo dešava).
Iz svega navedenog Vam treba biti jasno da niti preduzeće Eastern Mining d.o.o., niti Adriatic Metals Plc, niti njihov projekat u Varešu mogu opstati, a sigurno neće opstati na duže vrijeme, pa je nejasno koliko vremenski bi se mogle koristiti pogodnosti iz Sporazuma i koliko bi to uopće bilo korisno za same studente.
S poštovanjem.
(AbrašMEDIA)
Kako kompanija “Eastern Mining” kupuje stanovništvo koje ubija?
Kompanija „Eastern Mining” ispušta otpadne vode u rijeku Trstionicu
Hajrija Čobo: Kad se borite za vlastiti život, rizik ne postoji – postoji samo pobjeda ili smrt