Federalno ministarstvo prostornog uređenja objavilo je javni poziv za uvid u Glavni projekt za izgradnju novih sanitarnih ploha – faza IV i V Regionalne deponije čvrstog otpada Uborak – Buđevci u Mostaru, prije izdavanja odobrenja za građenje.
Kako navode iz Aarhus centra u BiH, prema objavljenom pozivu, uvid u Glavni projekt moguć je u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog uređenja, u ulici Hamdije Čemerlića br. 2 u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 14 sati, uz prethodnu najavu na telefon 033 726 546.
Pozivom je predviđeno da se stranke u postupku izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Učešće je, međutim, ograničeno isključivo na stranke u postupku.
Šta je sporno iz perspektive Aarhuske konvencije?
1. Pravo učešća ograničeno je samo na formalne stranke u postupku
Aarhuska konvencija, posebno član 6, garantuje učešće zainteresirane javnosti u odlučivanju o određenim aktivnostima koje mogu imati značajan uticaj na okoliš. Zainteresirana javnost ne može se automatski svesti samo na osobe koje imaju formalni status stranke prema domaćem zakonu. Građani, udruženja i lokalne zajednice koje mogu biti pogođene projektom moraju imati djelotvornu mogućnost učešća kada su ispunjeni uslovi za primjenu ove odredbe.
2. Projekt se može pregledati samo u Sarajevu, iako se deponija nalazi u Mostaru
Za građane Mostara i okolnih naselja, koji su neposredno zainteresirani za uticaj deponije na okoliš i zdravlje, odlazak u Sarajevo predstavlja ozbiljnu praktičnu prepreku. Poziv ne navodi mogućnost elektronskog uvida niti drugi jednostavan način pristupa dokumentaciji.
Pravo na informacije i učešće mora biti stvarno i djelotvorno, a ne samo formalno omogućeno.
3. Kratki rokovi za izjašnjenje
Rok od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od objavljivanja poziva, otvara pitanje da li javnost ima dovoljno vremena da pribavi i analizira dokumentaciju, angažuje stručnjake i pripremi argumentovane primjedbe.
Član 6. Aarhuske konvencije zahtijeva razumne vremenske rokove koji omogućavaju djelotvorno učešće javnosti u odlučivanju.
4. Nije jasno kako će primjedbe javnosti biti razmatrane
Poziv ne objašnjava jasno kako se dostavljaju komentari na Glavni projekt, kako će biti razmotreni niti na koji način će biti uzeti u obzir prije donošenja odluke.
Učešće javnosti ne smije se svesti na mogućnost fizičkog uvida u dokumentaciju. Rezultati učešća javnosti moraju se uzeti u obzir u postupku odlučivanja.
5. Nema dovoljno informacija o obavještavanju šire javnosti
Poziv ne pojašnjava kako će se osigurati da informacije o projektu pravovremeno stignu do svih zainteresiranih građana i organizacija, posebno do lokalne zajednice koja može biti pogođena njegovim uticajima.
Aarhuska konvencija zahtijeva pravovremeno i djelotvorno informisanje javnosti, u skladu s primjenjivim odredbama Konvencije.
Od Ministarstva se zahtijeva:
– Da preispita ograničavanje učešća isključivo na formalne stranke u postupku.
– Da omogući jednostavan i pravovremen pristup cjelokupnoj relevantnoj dokumentaciji, uključujući elektronski uvid.
– Da osigura razumne rokove za analizu projekta i podnošenje primjedbi.
– Da jasno utvrdi način dostavljanja i razmatranja komentara javnosti te osigura da se oni uzmu u obzir prilikom odlučivanja.
– Da osigura puno poštivanje prava javnosti na učešće u odlučivanju o okolišu prije izdavanja odobrenja za građenje.
“O projektu koji može uticati na okoliš i kvalitet života lokalne zajednice ne smije se odlučivati bez stvarnog, pravovremenog i djelotvornog učešća javnosti! Pravo na zdrav okoliš počinje pravom da budemo informisani, saslušani i uključeni u donošenje odluka”, zaključuju iz Aarhus centra.
(AbrašMEDIA)