Nova studija pokazuje da će trenutni trendovi degradacije okoliša dovesti do velikih ekonomskih gubitaka u nadolazećim desetljećima, što će najviše pogoditi najsiromašnije zemlje. Ali postoji nada: ulaganjem u prirodu te gubitke može pretvoriti u dobitke.
Istraživači sa Univerziteta Minnesota i Univerziteta Purdue objavili su svoje nalaze u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Tim je razvio globalni model zemaljske ekonomije koji obuhvata interakcije između ekonomije i okoliša i koji je prvi takav model. Ono što je ključno jeste da te interakcije uključuju kako priroda koristi ljudima oprašivanjem usjeva, osiguravanjem drvne mase, skladištenjem ugljika i osiguravanjem ulova za morsko ribarstvo, te kako te dobrobiti na kraju utječu na cjelokupnu ekonomiju.
“Dugo smo mislili da ekonomija i okoliš djeluju jedno protiv drugog”, rekao je Justin Johnson, docent primijenjene ekonomije na Univerzitetu Minnesota. “Ulaganje u prirodu ne guši ekonomiju, ono potiče ekonomiju. Ali donedavno je bilo teško modelirati te interakcije.”
Studija je pokazala:
- Političke opcije ulaganja u prirodu rezultirale su godišnjom dobiti od 100 do 350 milijardi USD (2014. USD), pri čemu je najveći postotak povećanja BDP-a bio u zemljama s niskim dohotkom. Političke opcije ispitane u ovoj studiji uključuju ukidanje poljoprivrednih subvencija, finansiranje istraživanja o poboljšanju prinosa usjeva i međunarodne isplate bogatih zemalja siromašnijim zemljama kao potporu programima konzervacije.
- Nastavak trendova degradacije okoliša, s druge strane, rezultirao bi gubicima od 75 milijardi dolara godišnje, pri čemu bi zemlje s niskim dohotkom imale 0,2% gubitaka u BDP-u godišnje.
Istraživači su kombinirali ekonomski model globalne opće ravnoteže, GTAP (razvijen u Centru za analizu globalne trgovine Univerziteta Purdue), s nizom modela usluga ekosistema označeni kao InVEST (razvijen u Projektu prirodnog kapitala Univerziteta Stanford). GTAP i InVEST koriste vlade, nevladine organizacije i privatni sektor širom svijeta, ali njihovo spajanje bio je značajan poduhvat u ovoj studiji.
“Tradicionalni ekonomski modeli ove vrste gotovo u potpunosti zanemaruju činjenicu da se ekonomija oslanja na prirodu”, rekao je Tom Hertel, istaknuti profesor ekonomije poljoprivrede na Univerzitetu Purdue. “Ova nova studija zahtijevala je detaljno razumijevanje kako i gdje se obrasci korištenja zemljišta mijenjaju kao rezultat ekonomske aktivnosti, s dovoljno prostornih detalja da se razumiju ekološke posljedice tih promjena. To je veliko postignuće.”
Rezultati ovog istraživanja naglašavaju kako su javna dobra i usluge koje pruža okoliš često najvažniji za najsiromašnije u svijetu, koji imaju manje pristupa alternativnim opcijama kada je okoliš degradiran. Posljedično, ulaganje u prirodu nastoji svijet učiniti pravednijim mjestom. Ovo istraživanje promatra samo mali podskup načina na koje ekonomija i okoliš međusobno djeluju, no istovremeno otkriva iznenađujuće velike učinke.
“Naravno, priroda pruža puno više od oprašivača, drveta, ugljika i ribe”, rekao je Johnson. “Naš će budući rad uključiti mnogo više usluga ekosistema, što će omogućiti više informirano donošenje odluka. Ovo je samo početak: nadamo se da ćemo ovu vrstu analize učiniti standardnim alatom u paleti alata kreatora politika.”
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA