Vatikanska imovina: Blagoslov i teret Katoličke crkve

Prestižne adrese u Parizu, Londonu i Ženevi te 3.000 nekretnina u Rimu – Vatikan je otkrio nove detalje o svom carstvu nekretnina, njegovim izvorima prihoda i skandala.

Nunzio Galantino, kojeg je papa Franjo prije dvije godine zadužio za centralizaciju vatikanske imovine, kaže da je umoran od “senzacionalističkih” priča o papinskom bogatstvu.

“Jednostavno nije istina kad ljudi kažu da većina nekretnina u Rimu pripada Katoličkoj crkvi i Vatikanu”, rekao je biskup koji je na čelu Uprave za imovinu Apostolske Stolice (APSA) za AFP, a prenosi Hina.

Razmjeri vatikanskih posjeda ipak zapanjuju, a upravljanje jednom građevinom u Londonu izazvalo je veliki skandal u srcu Katoličke Crkve.

Ulaganja počinju 1929. godine kada je Lateranskim ugovorom Kraljevine Italije i Svete Stolice osnovana nezavisna Država Grada Vatikana. Sporazum s Italijom uključivao je obeštećenje za posjede koji su oduzeti bivšoj Papinskoj Državi.

Među oduzetom crkvenom imovinom bila je golema Kvirinalska palača. Nekoć je bila dom tridesetorici papa, a danas je rezidencija italijanskog predsjednika.

Tadašnji papa Pio XI odlučio je dobiveni novac uložiti u nekretnine, uključujući u inostranstvu, “kako bi osigurao slobodu i nezavisnost Crkve”, rekao je Galantino.

APSA godinama upravlja sa 737 nekretnina u srcu Pariza oko bulevara Saint-Michel, gradske četvrti Odeon i Elizejskih poljana, površine gotovo 56.000 kvadratnih metara u vrijednosti oko 595,5 miliona eura.

U Londonu ima 27 nekretnina – kod Trga svetog Jakova, u četvrti Kensington i Ulici Bond, površine oko 4.600 kvadratnih metara koji se procjenjuju na oko 108,5 miliona eura.

U Švicarskoj, osobito u Ženevi i Lausannei, Crkva u vlasništvu ima 140 posjeda koji pokrivaju 16.000 kvadratnih metara i vrijede više od 91 miliona eura.

Vatikan je u Rimu izgradio cijele zgrade, a najviše u dvije glavne ulice koje se spajaju kod Trga svetog Petra, uključujući poznatu ‘ulicu pomirenja’ Via della Conciliazione.

Danas je APSA zadužena za iznajmljivanje 2.400 stanova te 600 ureda i trgovina u Italiji, što joj je donijelo 99 miliona eura 2019. godine.

Gotovo 15 posto ih je na otvorenom tržištu, za 30 posto je subvencioniran najam, osobito osoblju i penzionerima, a ostatak su zdanja u kojima su vatikanske institucije ili se besplatno posuđuju školama i univerzitetima.

Galantinov cilj je unaprijediti “isplativost” vatikanske imovine, napominjući da su neki stanovi prazni, a drugi dotrajali.

Navodi da je teško utvrditi vrijednost imovine u Italiji, ne samo zato što su zgrade poput Bazilike svetog Petra neprocjenjive, nego bi se i njihova vrijednost mogla rastegnuti do nekoliko milijardi eura samo za nekretnine koje su na tržištu najma.

Dodatno, postoje na stotine stanova kojima upravlja ministarstvo koje nadgleda misionarske aktivnosti Crkve, čime uprihode još tri do četiri milijardi eura, navodi ekonomski list Il Sole 24 Ore.

APSA još uvijek izrađuje popis svoje imovine u Italiji, a Galantino se nada da će se to završiti do proljeća.

Sporni poslovi
Papa Franjo stavio je nedavno pod kontrolu APSA-e londonska imanja koja je moćni državni sekreterijat, centralna uprava Vatikana, steklo neizravnim poslovima preko italijanskih posrednika.

Među njima je zgrada na adresi Sloane Avenue 60, u srcu londonske ekskluzivne četvrti Chelsea, koja je kupljena u dvije faze od 2014.

Italijanski finansijer koji je u tom poslu djelovao kao vatikanski posrednik, uhapšen je prošle godine zbog optužbi za korupciju, ali je u međuvremenu oslobođen.

Godinu ranije vatikanska policija provela je racije u uredima Državnog sekreterijata, a prošle godine naprasno je otpušten kardinal Angelo Becciu koji je u vrijeme dogovaranja tog posla bio njegov visoki dužnosnik.

Crkvi je ugled narušen i nakon što je investicijski fond sa sjedištem na Malti, koji upravlja još jednim njenim londonskim imovinskim portfeljom s pet luksuznih stanova, novac iskoristio za ulaganje u film “Rocketman” o muzičkoj zvijezdi Eltonu Johnu, homoseksualcu.

Papa je rekao da se želi povući iz svih tih ulaganja što je prije moguće kako bi smanjio svaki rizik od narušavanja ugleda Crkve.

Skandali s imovinom nisu ništa novo. Vatikanski sudovi prošli mjesec su osudili bivšeg šefa Vatikanske banke (IOR) na devet godina zatvora zbog pronevjere i pranja novca povezanih s koruptivnim poslovima s nekretninama.

(Agencije)