Koncentracije ugljen-dioksida i drugih plinova s efektom staklene bašte u atmosferi dostigle su nove rekordne nivoe 2025. godine, čime se dodatno podstiče dugoročno zagrijevanje planete, saopćila je Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization – WMO).
Prema godišnjem biltenu WMO o plinovima s efektom staklene bašte, prosječna globalna koncentracija ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi iznosila je prošle godine 426,8 dijelova na milion (ppm), što je za 53 posto više nego u predindustrijskom periodu, 1750. godine, prenosi Beta.
Koncentracije metana i azot-suboksida, drugog i trećeg najznačajnijeg dugotrajnog plina s efektom staklene bašte povezanog s ljudskim aktivnostima, također su dostigle rekordne vrijednosti.
Prosječna globalna koncentracija metana je 2025. bila za 167 posto veća nego 1750. godine, dok je koncentracija azot-suboksida povećana za 26 posto u odnosu na predindustrijski nivo.
“Plinovi s efektom staklene bašte zadržavaju nezabilježenu količinu toplote u atmosferi, osiguravajući energiju za ekstremnije vremenske prilike i povezane rizike po naše privrede i društva”, izjavila je zamjenica generalnog sekretara WMO-a Ko Barrett.
Ona je upozorila da je prethodnih 11 godina bilo najtoplije u historiji mjerenja i da se očekuje nastavak tog trenda, dodajući da se CO2 dugo zadržava u atmosferi, zbog čega će utjecati na globalnu klimu decenijama, pa i stoljećima.
U izvještaju su analizirani podaci o koncentracijama plinova, odnosno količini plinova koja se nagomilava u atmosferi, a ne o novim godišnjim emisijama. Oko polovine ugljen-dioksida koji se emitira svake godine ostaje u atmosferi, dok ostatak apsorbira kopneni ekosistemi i okeani.
Prema podacima WMO, stopa rasta koncentracije ugljen-dioksida utrostručila se od šezdesetih godina prošlog stoljeća.
WMO navodi da je između 2024. i 2025. godine zabilježena nešto sporija stopa rasta globalne prosječne koncentracije CO2 u odnosu na godinu ranije, što odražava oporavak kopnenih ekosistema koji apsorbiraju ugljik, kao i smanjenje emisija ugljika usljed požara tokom 2025. godine, nakon snažnog fenomena El Nino u periodu 2023–2024, koji je doprinio sušama, isušivanju vegetacije i većem broju šumskih požara.
Ipak, očekuje se da će koncentracija CO2 nastaviti rasti i u 2026. godini, između ostalog zbog sagorijevanja fosilnih goriva i mogućeg razvoja snažnog fenomena El Nino, koji bi mogao smanjiti sposobnost kopnenih ponora ugljika.
Prema podacima Nacionalne uprave za okeane i atmosferu Sjedinjenih Američkih Država (NOAA), utjecaj dugotrajnih plinova s efektom staklene bašte na zagrijevanje klime povećan je za 56 posto od 1990. do 2025. godine, pri čemu je ugljen-dioksid činio oko 81 posto tog povećanja.
WMO je upozorio i na rast koncentracije sumpor-heksafluorida (SF6), plina koji je usko povezan s proizvodnjom i distribucijom električne energije i koji u atmosferi može opstati duže od 1.000 godina.
Njegov potencijal globalnog zagrijevanja tokom perioda od 100 godina približno je 24.300 puta veći od potencijala CO2, a godišnji rast koncentracije tog plina 2025. godine bio je najveći do sada.
Izvještaj je objavljen uoči konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP31, koja će biti održana u Antaliji u Turskoj od 9. do 20. novembra, a na kojoj se očekuje da zemlje razmotre konkretne korake za provođenje preuzetih klimatskih obaveza.
(Agencije)