Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF – Adria provodi projekt “Obnova Europske Amazone” vrijedan pet milijuna eura kojim će se u Hrvatskoj na Dravi, u blizini ušća Mure, povezati rukavac te time povećati retencija i ponovno omogućiti protok vode na kupalištu u blizini Legrada.
Također, u Parku prirode Kopački rit čistit će se rukavac i povezati Dunav s Kopačkim jezerom, najvećom stajaćom vodom u parku, izjavio je Hini Boris Hajoš iz WWF Adrije.
Tim projektom će se u pet godina revitalizirati i vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji i uspostaviti model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, vrtićima i školama.
U Srbiji, u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, radit će se na konverziji plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu, te istražiti kako to područje prirodno revitalizirati, najavio je Hajoš.
Istaknuo je kako WWF Adria već dva desetljeća radi na području “Europske Amazone”, koje je u rujnu 2021. proglašeno prvim svjetskim UNESCO-vim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav.
“Investicije poput ove za Europsku Amazonu, na čijem području živi oko milijun ljudi, od iznimne su važnosti za borbu s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te održivi razvoj. Močvarna staništa u svijetu dom su za čak 40 posto svih vrsta, kao i za više od milijardu ljudi, čija dobrobit izravno ovisi o njima”, istaknuo je Hajoš.
Jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu
Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te tvore jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu – “Europsku Amazonu”. Čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine koji je postao prvi svjetski 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.
U WWF Adriji kažu da je taj jedinstveni riječni krajolik uspio zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica.
Ta su staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba poput kečiga.
Iako su riječna i poplavna područja ključna za lokalne zajednice, ustaljen način upravljanja rijekama, nasipi, skraćivanje vodotoka, vađenje šljunka i pijeska iz korita i projekti za gradnju novih hidroelektrana ugrožavaju prirodne vrijednosti “Europske Amazone”, upozoravaju u WWF Adriji.
Vratiti prirodnu slobodu i bogatstvo Dunava
Na tom području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav WWF i Fondacija Coca-Cola provode i projekt “Partnerstvo za Dunav”, cilj kojega je obnova i stvaranje uvjeta za očuvanje rijeka i slivova duž Dunava.
Na dvodnevnom medijskom putovanju koje su organizirali krajem lipnja a baza mu je bila mađarski pogranični grad Barča, nedaleko Virovitice, istaknuli su kako rezultati projekta svjedoče o njegovom pozitivnom utjecaju na zdravlje rijeka i bioraznolikost, što je od presudnog značaja u borbi protiv klimatskih promjena.
Fondacija Coca-Cola taj projekt financira od 2014. s 5,4 milijuna američkih dolara, a WWF kroz partnerstvo osigurava dodatna sredstva iz EU-a do ukupnog iznosa od 20 milijuna eura.
Partner projekta je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPRD), međudržavno tijelo osnovano od zemalja duž Dunava. Cilj projekta je vratiti prirodnu slobodu i bogatstvo Dunava na osam lokacija u šest zemalja – u Austriji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Izgubljeno je 80 posto vodenih područja
Procjenjuje se kako je u proteklih 150 godina potraga za ekonomskim rastom iskorištavala rijeke do te mjere da je njihova priroda i divlji svijet ozbiljno narušen. Više od 80 posto vodenih područja je izgubljeno, a s njima i eko sustavi i usluge koje pružaju.
Neki od učinaka toga su dramatično opadanje populacija riba i divljih životinja, smanjenje kvalitete vode i uništavanje vodenih područja koja više nisu u mogućnosti pružiti prijeko potrebna žarišta bioraznolikosti niti djelovati kao zaštita od poplava, a klimatske promjene ih čine još više ranjivima.
To predstavlja rizik za snižavanje razina podzemnih voda, utječući na pitku vodu za 20 milijuna ljudi u tom području.
Dunav je, kako su istaknuli, strogo reguliran prekidanjem svojih meandara i bočnih ogranka te isušivanjem prirodnih močvara i šuma poplavnih ravni.
Zaštitni nasipi od poplava duž Dunava blokiraju prirodno ponašanje rijeke i sprječavaju njezinu vodu da hrani okolno zemljište.
Partnerstvo za Dunav
Skraćivanje puta vode kako bi se iskoristila njezina energija povećalo je eroziju korita rijeke. Osim toga, korito je dodatno produbljeno zbog ekstrakcije šljunka i plovidbe.
Za stari Drava meandar kažu da je dugačak oko četiri kilometara uzvodno od Barča u Mađarskoj, na lijevoj strani Drave, koja čini granicu između Mađarske i Hrvatske u tom području.
To je područje odvojeno od rijeke tijekom regulacija Drave u 20. stoljeću, što je dovelo do smanjenja opskrbe vodom, niže razine vode u Dravi i degradacije šume.
Sve je to stvorilo potrebu za projektom obnove Drave koji je osigurao da prosječna razina vode u staroj Dravi poraste za 1,8 metara, a što je stvorilo povoljne uvjete za šumu kao i pozitivne ekološke okolnosti za vodena staništa.
Projekt “Partnerstvo za Dunav” smatraju jedinstvenom suradnjom koja traje već devet godina. U središtu pozornosti su dvije međunarodne inicijative: Mura-Drava-Dunav, međunarodni rezervat biosfere i niži zeleni koridor Dunava.
U projekt su uključeni Vlade i općine, upravitelji vodama, prirodom i šumama, zemljoposjednici i korisnici zemljišta, lokalni ribolovci i lovci, kao i poduzetnici. Svi oni rade zajedno kako bi obnovili rijeke i vodena područja za dobrobit ljudi i prirode.
Rijeka kakva je nekad bila
Laurice Ereifej iz WWF-a rekla je da na hrvatsko-mađarskoj granici imaju dva projekta restauracije. Prvim projektom navodnjavaju prostore i bore se protiv suša, a drugi je nekadašnji rukavac Drave koji se počeo sušiti. Napravljene brane se miču kako bi se mogao dobiti prirodni tok rijeke. Glavni partner s hrvatske strane su Hrvatske vode.
Budući da su to različita staništa, važno je da rijeka bude onakva kakva je nekada bila, istaknula je Ereifej.
Wouter Vermeulen iz Coca-Cole je rekao da tim projektom žele postići da rijeka ide svojim prirodnim tokom, da ulazi u sve rukavce kako bi se pomoglo svim prirodnim staništima i poljoprivredi. Time će se, kako kaže, izbjeći razdoblja poplava i suša. Istaknuo je da žele privući i ostale partnere da se angažiraju i uključe u projekt.
Na pitanje što je potaknulo Coca-Colu da se uključi u projekt, Vermeulen ističe da je voda jedan od osnovnih resursa koji je potreban za život i koji je njima potreban za proizvodnju pića.
“S obzirom da je klima u problematičnom stanju, da bi mogli nastaviti poslovanje moramo se baviti projektima koji su relevantni za očuvanje okoliša”, istaknuo je.
(Hina/Marina Bujan)